BEOGRAD, U uslovima restriktivnog budžeta, o kojem je ovih dana postignut dogovor sa Misijom MMF, jasno je da država ima veoma ograničenu mogućnost da finansijski pomaže privredi – kaže za „Novosti“ Nebojša Ćirić, ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije. – Šteta je što programi subvencionisanog kreditiranja privrede ne mogu da se nastave, s obzirom na to da su, prema svim podacima, doprinijeli rastu bruto društvenog proizvoda zemlje sa preko 50 odsto u 2010. godini.
* Ako se već rebalansom budžeta ne predviđa nikakav finansijski stimulans države, šta je moguće učiniti kako bi privatni sektor preživio?
– Jedino rješenje koje je trenutno moguće primjeniti nalazi se kod Narodne banke Srbije. Ona bi smanjenjem obavezne rezerve poslovnim bankama za određene plasmane značajno, sa jedne strane, pojeftinila kredite privredi, odnosno omogućila bi, s druge strane, povećanje likvidnosti. Naravno, smanjenje ove obaveze banaka važilo bi samo ograničeno, prije svega za izvozno orijentisanu privredu.
* Ali, guverner NBS je već rekao da bi takva mjera mogla da ugrozi stabilnost bankarskog sektora?
– Najveća nestabilnost bankarskog sektora bi bila nelikvidnost velikog broja preduzeća. Na ovu temu sam obavio razgovore sa mnogim bankarima i stručnjacima. Svi oni, kao i privrednici čije poslovanje zavisi od povoljnih pozajmica, vjeruju da je to prava mjera.
* Da li je moguće da država, u uslovima ponovne prijetnje nadolazeće globalne ekonomske krize, ne može da nastavi sa mjerama subvencionisanja pozajmica, bar za privredu?
– Sredstva za subvencije na kredite za likvidnost i investicije planirana budžetom za ovu godinu potrošena su. Nemamo više novca, ali, uz mjeru koju predlažemo NBS, planiramo i da pojačamo rad Agencije za osiguranje izvoznih poslova.
* Koliko brzo se može osjetiti efekat ovih mjera?
– Kada je u pitanju smanjenje obavezne rezerve banaka, povoljniji krediti za privredu mogu se obezbijediti u kratkom roku. Veći angažman Agencije za osiguranje izvoznih poslova dao bi efekte u malo dužem roku. Jasno je da se trenutno nalazimo u nekoj vrsti „makaza“. Imamo prijetnju sve veće nelikvidnosti privrede koja rezultira gubitkom radnih mjesta u privatnom sektoru. Ako se poradi na poboljšanju likvidnosti privrede, a to se može postići i povoljnijim plasmanima, ona će dobijanjem finansijske injekcije obezbijediti nove poslove i nova radna mjesta.
* Hoće li se konačno ući u problem rješavanja dugova države prema firmama?
– Tokom ovog mjeseca će Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom finansija predložiti Vladi uredbu koja bi trebalo da obezbijedi da se u budućnosti utvrde jasni rokovi plaćanja svih državnih organa, institucija, uključujući i lokalne samouprave. Naravno, i kazne za one koji te rokove ne poštuju.
* Misija Fonda je, prilikom pregovora o novom aranžmanu, insistirala i na odlučnijem pristupu reformama javnih preduzeća, kao i kompanija koje su u državnom vlasništvu.
– Taj proces je u toku. Kada su u pitanju javna preduzeća radi se na njihovoj korporatizaciji, dok će Agencija za privatizaciju ubrzano raditi na čišćenju situacije kod državnih firmi, odnosno onih kompanija koje su, poslije neuspjelih privatizacija, prešle u vlasništvo države. Sada se procijenjuje koje su od tih firmi zdrave da prežive i, u dogledno vrijeme, potraže nove strateške partnere, a koje će morati u likvidaciju.
* Da li je MMF zaista insistirao na profesionalnom menadžmentu u javnim preduzećima?
– Ne treba samo da slijedimo prijedlog MMF, već da i sami budemo svjesni toga i da radimo na tome. U ovom pitanju ne smijemo da budemo vođeni demagogijom. Već sada imamo profesionalni menadžment u većini javnih preduzeća, a ako hoćemo da u ovom segmentu zaposlimo vrhunske menadžere, jasno je da ih moramo dobro i platiti.
Zapošljavanje i porezi
* Koliko je privremeno ukidanje poreza na rad za novozaposlene, uvedeno u maju, dalo rezultate?
– Djelimično smo zadovoljni ovom mjerom. Jer, od sredine juna do kraja jula je, po ovom osnovu, zaposleno oko 2.500 ljudi.
Novosti