SARAJEVO/ LJUBLJANA, Iako je Evropski sud za ljudska prava utvrdio da staru deviznu štednju Ljubljanske banke, Invest banke i Jugoslavenske izvozne i kreditne (JIK) banke treba da vrate Slovenija i Srbija, agonija po bh. štediše, posebno one u FBiH, mogla bi se nastaviti, upozorila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
Ona je apelovala na Vladu FBiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH da sve učine da to spriječe.
Jedan od osnovnih problema, kako je naglasila, je to što bh. štediše ne znaju kako će Ljubljana zakonski urediti isplatu duga, niti imaju uvid u predloženo rješenje koje treba da bude usvojeno do 16 jula. Srbija se u ovom sudskom postupku našla jer je, zajedno sa štedišama Eminom Ališić i Azizom Sadžakom, svoj povrat stare devizne štednje tražio i Sakib Šahdanović, štediša tuzlanske poslovnice Investbanke, čije je sjedište u Srbiji.
Omersoftićeva napominje i da presuda nije precizirana, već je ostavljeno dosta prostora da se tumače uslovi vraćanja, dok kontrolu iste ne vrši Evropski sud za ljudska prava, već Komitet ministara Savjeta Evrope.
“Kada govorimo o štedišama u FBiH, ono što nas u daljem postupku posebno zabrinjava je to što Evropski sud za ljudska prava u presudi uvodi pojam ‘verifikacije’, ne definirajući šta je to. Vlada FBiH trebaće da izda potvrde ljudima čija je devizna štednja bila pretvorena u privatizacijski certifikat, a nije bila iskorištena, jer u suprotnom će sve štediše kojima Slovenija i Srbija ne priznaju pravo na povrat štednje morati tražiti povrat tog novca od Federacije BiH“, napominje ona.
U Ministarstvu vanjskih poslova BiH, međutim, tvrde da niko ne treba da sumnja u to da će Srbija i Slovenija ispuniti svoju međunarodnu obavezu prema bh. deviznim štedišama. Pojašnjeni su i mehanizmi zaštite i uticaja koje imaju na ovo pitanje.
“BiH učestvuje u ovim mehanizmima kao jedna od članica Savjeta Evrope, ali i kao država čiji su državljani, ne samo aplikanti nego i mnogi drugi. Predstavnici MIP-a BiH tako koriste i bilateralne susrete sa predstavnicima druge dvije zemlje, da razgovaraju o implementaciji ovih presuda. Međutim, MIP BiH nema drugih mehanizama baziranih na međunarodnoj diplomatskoj praksi i pravilima, osim putem rada u organima Savjeta Evrope, za formalni uticaj na sprovođenje presude”, rečeno je u ovom ministarstvu.
Kada je riječ o Udruženju građana za povrat stare devizne štednje u BiH i dijaspori, predsjednik Svetozar Nišić objašnjava da nemaju problem koji imaju štediše u FBiH sa tom “verfikacijom”. Uvjeren je da je epilog u nagovještaju, u suprotnom najavljuje blokadu rada banaka.
“Nama je jasno da Slovenija manipuliše terminom, kako bi probili rok. Međutim, ukoliko do 16. jula ne završe sve obaveze za isplatu, mi ćemo blokirati poslovnice Ljubljanske banke. Takođe, kamatu tražimo za svih 25 godina i ona ne smije biti niža od pet ili šest odsto”, naglašava Nišić.
U Ministarstvu finansija FBiH rečeno nam je da o ovom pitanju zasad nije razgovarano.
“Prema tome, trenutno nemamo stav tim povodom. U operativnom smislu nije ni razgovarano o tome. Međutim, očekujemo u skorijoj budućnosti sastanke na tu temu u Vladi FBiH”, rečeno je “Nezavisnim” iz kabineta resornog ministra Jelke Miličević.
Sloveniji je naloženo da obešteti više od 130.000 bivših štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH, koje su oštećene prilikom pretvaranja Ljubljanske banke u Novu ljubljansku banku.
Procjenjuje se da je obaveza Slovenije prema prevarenim štedišama u Hrvatskoj i BiH, bez kamata, 400 miliona evra. Nezavisne novine
Nastavlja se agonija štediša
