BANJALUKA – Cijena srebra na svjetskom tržištu dostigla je najviši nivo u posljednjih 13 godina, a razlog za to, prema mišljenju domaćih analitičara, leži u nastavku globalnog deficita, kao i u sve široj primjeni ovog plemenitog metala u visokoj tehnologiji i namjenskoj industriji.
Cijena julskih fjučersa srebra na berzi Komeks porasla je, kako prenose portali koji prate ekonomska zbivanja, za skoro četiri odsto, dostigavši 36,02 američka dolara po unci. Od početka godine srebro bilježi rast od gotovo 21 odsto.
Prema podacima Instituta za srebro, globalna ponuda ovog metala u 2024. godini bila je za oko 15 odsto manja od potražnje, a očekuje se da će i ove godine tržište ostati u deficitu. U fokusu investitora nalazi se prije svega investiciono srebro, koje se kupuje u fizičkom obliku i to u vidu poluga i kovanica ili preko investicionih fondova i ETF-ova.
Ipak, srebro i dalje zaostaje za zlatom, čija je cijena u 2024. godini porasla za oko 25 odsto i trenutno se kreće oko 3.400 američkih dolara po unci.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja istakao je za “Glas” da je posebno zanimljivo što se plemeniti metali danas sve više koriste u visokim tehnologijama, a naročito u proizvodnji sofisticiranih modela oružja.
“Karakteristično je da se pojedini veliki proizvođači nalaze pod sankcijama, dok je potražnja za srebrom velika širom svijeta. Taj nesrazmjer između potražnje i ponude jedan je od ključnih razloga rasta cijene. Posebno je izražena potražnja u namjenskoj industriji, što će u budućnosti dodatno uticati na porast njegove vrijednosti”, naglasio je Ljuboja.
On dodaje da su industrijska i investiciona potražnja za srebrom međusobno povezane.
“Kada je potražnja velika, raste cijena, a s njenim porastom srebro postaje atraktivno i za investitore. U takvim uslovima dolazi i do manipulativnih aktivnosti na tržištu, dok proizvođači povećavaju obim proizvodnje. To može dovesti do većih količina ovog metala na tržištu. Za razliku od zlata, srebra ima više, ali i dalje ga nema dovoljno da bi bile zadovoljene sve potrebe”, objasnio je on.
Ljuboja naglašava da u Republici Srpskoj veoma mali broj ljudi ulaže u srebro kao investicioni metal.
“Tradicionalno više vjerujemo zlatu, koje ima stabilniji rast i veću tržišnu sigurnost. Cijena zlata u posljednjih 20 godina konstantno raste. Srebro nikada u istoriji nije bilo jednako zlatu, niti će biti, ali ima svoje periode rasta vrijednosti, posebno kada se poveća industrijska potražnja”, istakao je on.
Dodaje da u Srpskoj još nije razvijen sistem tržišta plemenitih metala kakav postoji na Zapadu.
“Nemamo uređeno tržište, kotiranje, niti specijalizovane kompanije koje se bave čuvanjem investicionih agregata. Zbog toga o ulaganju u srebro kao investicionom pravcu nikada nisam ozbiljno ni razmišljao”, rekao je Ljuboja.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je za pet mjeseci uvezla plemenite metale u vrijednosti od 23,9 miliona maraka, dok su dažbine iznosile 4,4 miliona KM.
Od početka godine, ako se sudi po vrijednosti, najviše je uvezeno zlata i to u iznosu od oko 1,16 miliona KM, bez dažbina koje su iznosile dodatnih 198.602 KM. Obični metali ili srebro platini su u obliku poluproizvoda i uvezeni su u vrijednosti od 1.500 maraka. Glas Srpske