BANJALUKA – Republičko javno tužilaštvo, konkretno tužiteljka Dragica Glušac odlučila je da neće sprovoditi istragu protiv aktuelne ministarke finansija RS Zore Vidović, a po krivičnoj prijavi koja je podnesena protiv nje dok je obavljala funkciju direktorice Poreske uprave RS, zbog više teških krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala. Umjesto da navede konkretne razloge u obrazloženju svoje odluke, kako saznaje eTrafika, Gluščeva se nije ni osvrtala na krivična djela za koja se prijavom teretila Vidovićeva, već je detaljisala o poreskim dužnicima koji nisu ni bili prijavljeni!
Sagovornici našeg portala ističu da u slučaju kada se predmetni tužilac ne bavi radnjama okrivljene i obilježjem bića krivičnog djela već radnjama trećih lica koja niti su prijavljena, niti su u vezi sa radnjama prijavljene, riječ je o zloupotrebi ovlašćenja.
Inače, Vidovićevu je u aprilu 2018. godine prijavio SDP, dok je još bila na prethodnoj funkciji, zbog toga što nije uradila ništa da naplati 250 miliona maraka poreskih dužnika u Republici Srpskoj. Vidovićevu kao šeficu Poreske uprave RS teretili su za: Neprijavljivanja krivičnog djela ili učinioca iz člana 332 Krivičnog zakonika RS, Zloupotrebe položaja odgovornog lica iz člana 249 KZ RS i Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja iz člana 315 KZ RS.
Prijava zbog duga od 250 miliona KM
“Zora Vidović iz Srpca je direktorica Poreske uprave RS i to od 2011. godine. Ista je na čelu institucije koja se bavi obračunom i naplatom poreza. Prema podacima same Poreske uprave, na čijem je čelu, sa danom 1. martom 2018. godine dug poreskih obveznika iznosi cca 250.000.000 KM”, istaknuto je u krivičnoj prijavi protiv aktuelne ministarke finansija.
Imajući u vidu, dodaje se dalje u prijavi, da je ovaj podatak objavila Poreska uprava RS i sačinila tabelu sa poimenično navedenim dužnicima i iznosima duga, jasno je da je Zora Vidović kao direktorica Poreske uprave upoznata sa neobračunavanjem, neuplaćivanjem i neprijavljivanjem poreza tačno navedenih i poznatih pravnih i fizičkih lica, a koje radnje predstavljaju krivično djelo.
“Ovakvim postupanjem prijavljena je svojim nečinjenjem omogućila trećim licima da steknu protivpravnu imovinsku korist. Takođe, ona ima saznanja da poreski dužnici nisu izvršili prijavu milionskih poreza, te nije preduzela ništa u pogledu naplate ovih potraživanja – niti je prijavila iste za krivična djela, iako je imala saznanja o njima, niti je iskoristila svoje zakonsko ovlašćenje da naplati poreze od tačno poznatih lica”, navedeno je u prijavi.
Imajući u vidu da neprijavljivanje poreza predstavlja krivično djelo iz članova 264, 265 i 267 Krivičnog zakonika RS, u prijavi se konstatuje kako je “jasno da je prijavljena neprijavljivanjem krivičnih djela počinila krivično djelo iz člana 332 KZ RS”.
“Shodno navedenom jasno je da je prijavljena počinila krivična djela i iz člana 332, 249 i 315 KZ RS te predlažemo da protiv nje, nakon provedene istrage, podignete optužnicu”, napisano je u krivičnoj prijavi.
Nakon “lutanja” spisa, Gluščeva obustavila istragu
Nakon višemjesečnog “lutanja” po pravosudnim institucijama, krivična prijava je od Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka konačno stigla u nadležnost Republičkog javnog tužilaštva, tačnije u ruke republičke javne tužiteljke Dragice Glušac.
Ona 2. marta ove godine, kako saznaje naš portal, donosi odluku o obustavi istrage protiv Zore Vidović. Ono što je najzanimljivije kako smo već naveli, jeste da se Gluščeva nije ni osvrtala na krivična djela za koja se prijavom teretila Vidovićeva, već je detaljisala o dužnicima.
Tako, u naredbi o nesprovođenju istrage, konstatuje kako ne postoji niti jedan dokaz da je prikazani dug od 250 miliona maraka poreskih obveznika povezan sa namjerom da se izbjegne plaćanje poreza, niti je pomenuti dug nastao izvršenjem krivičnog djela „Utaja poreza“?!
Ona zatim zaključuje kako se u radnjama trećih lica, odnosno dužnika, ne može utvrditi da su počinili krivična djela, slijedi i da Vidovićeva tako nije mogla počiniti krivično djelo – „Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinioca“.
Republička javna tužiteljka dalje konstatuje da nema ni elemenata zloupotrebe službenog položaja, jer konstatovanjem ukupnih podataka o poreskim dužnicima, Vidovićeva nije mogla ostvariti imovinsku korist.
„Imajući u vidu da je Zora Vidović prijavljena zbog osnova sumnje da je izvršila krivična djela u svojstvu direktorice Poreske uprave RS, to se u konkretnom slučaju ne mogu primijeniti odredbe Krivičnog zakonika RS koje propisuju krivično djelo ’Zloupotreba odgovornog lica’, a iz razloga što izvršilac navedenog krivičnog djela, može biti samo lice koje vrši određen krug poslova u upravljanju i djelovanju subjekata privrednog poslovanja“, navodi se u naredbi o nesprovođenju istrage a koja je u posjedu redakcije eTrafike.
Za razliku od odgovornog lica, dodaje se dalje u naredbi, službeno lice djeluje u organima uprave i drugim organima i pravnim licima, kojima su povjerena javna ovlašćenja obavljajući svoje službene funkcije, tako da se iz sadržaja krivične prijave može zaključiti da je ona podnesena zbog Krivičnog djela „Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja“.
„Tako da je nesporno utvrđeno da se u radnjama prijavljene ne ostvaruju obilježja ni bilo kojeg drugog krivičnog djela imajući u vidu da je krivično djelo ’Zloupotreba odgovornog lica’ propisano kao krivično djelo supsidijarnog karaktera, odnosno da se odgovornost za ovo djelo može utvrđivati isključivo ukoliko u radnjama osumnjičenog lica nisu ostvarena obilježja nekog drugog krivično djela“, navela je Gluščeva.
Pritužba na odluku o obustavi istrage
Nakon odluke Republičkog javnog tužilaštva uslijedila je pritužba, ali u skladu sa važećim zakonskim propisima i o pritužbi će odlučiti isti oni koji su donijeli odluku o nesprovođenju istrage protiv Vidovićeve.
“Predmetna tužiteljka u potpunosti zanemaruje svoju ulogu i nadležnosti koje su joj utvrđene krivičnim zakonodavstvom već pravi konstrukcije kako bi bezuslovno prijavljenu isključila iz postojanja bilo kakve odgovornosti. Naime, tužiteljka nigdje ne utvrđuje radnje prijavljene niti iste radnje povezuje sa bićem obilježja krivičnog djela, već sve vrijeme tvrdi kako treća lica nisu počinila krivično djelo i kako treća lica nisu optužena niti okrivljena, te kako nema dokaza da su treća lica počinila krivična djela“, navodi se u pritužbi.
U krivičnoj prijavi je, dodaje se dalje, jasno navedeno da zbog radnji prijavljene treća lica nisu ni odgovarala, jer Zora Vidović je to lice koje je trebalo da pokrene postupke prinudne naplate i krivične postupke protiv lica koja ne plaćaju porez.
„Međutim, postupajuća tužiteljka vješto koristi svoje pravo da ne utvrdi ništa i da obustavi istragu, odnosno da istu ne provodi, a imajući u vidu da poslije izjavljivanja pritužbe samo treba da na kolegijumu iznese svoje viđenje predmeta, jer nikog drugog od tužilaca ne interesuje baš njezin predmet, te da se pritužba odbije i predmet završi, jer nema nikakve druge mogućnosti da se poslije toga vodi bilo kakav postupak. Međutim, podnosilac prijave je istrajan u namjeri da dokaže i pokaže da je direktorica Poreske uprave počinila krivična djela i da ista treba da odgovara, a ne da bude nagrađena i postavljena za ministarku finansija“, navodi se dalje u pritužbi.
Tužiteljka, dodaju, utvrđuje da nema dokaza da su najveći poreski dužnici počinili bilo kakva krivična djela sa namjerom da izbjegnu plaćanje poreza, niti je dokazano da navedena lica nisu uplatila iznose obračunatog poreza.
„Da je tužiteljka imalo savjesna i stručna ona bi provela istragu i baš tu činjenicu utvrdila – da lica nisu ništa uplatila, a da Zora Vidović ništa nije učinila po tom pitanju i to bi bio dovoljan razlog i dokaz za optuženje. Međutim, tužiteljka se ponaša kao sudija u parničnom postupku i traži da joj podnosilac prijave dokaže sve svoje tvrdnje. Imajući u vidu da Poreska uprava ne dostavlja nikakve podatke trećim licima, jasno je da je tužilac bio dužan da putem istrage pribavi ove podatke i dokaze. Međutim, tužiteljka to nije uradila i time je povrijedila odredbe Zakona o krivičnom postupku“, zaključuje se u pritužbi.
Tužioci zloupotrebljavaju svoja ovlašćenja
Advokat Dario Sandić iz Banjaluke komentarišući naredbu o obustavi istrage protiv Zore Vidović, ističe da postojeći zakonski okvir u krivičnom zakonodavstvu omogućava tužiocima da zloupotrijebe svoja ovlašćenja i da obustavljanjem istrage onemoguće procesuiranje lica koja su počinila krivična djela.
“U konkretnom slučaju je vidljivo da se predmetna tužiteljka nije bavila radnjama okrivljene i obilježjem bića krivičnog djela već radnjama trećih lica koja niti su prijavljena, niti su u vezi sa radnjama prijavljene” istakao je Sandić za eTrafiku.
Takođe, dodaje naš sagovornik, o izjavljenoj pritužbi na odluku o obustavi istrage odlučuje isti organ koji je odlučio i o krivičnoj prijavi, tako da ne treba očekivati drugačiju odluku.
“Poslije ovog ne postoji niti jedan pravni mehanizam kojim bi se mogla ispitati, odnosno preispitati odgovornost prijavljene, jer predmet ne može doći na sud, bez prethodno podignute optužnice, a koji je jedini nadležan za utvrđivanje odgovornosti za izvršeno krivično djelo”, smatra banjalučki advokat.
Dodaje i kako bi zanimljivo bilo vidjeti koliko je naredbi o obustavi istrage doneseno po prijavama protiv lica koja obavljaju javne funkcije, te koji su to tužioci koji su takve odluke donosili.
“Statistika ponekad zna biti jako surova i jasna, kao i objektivna, za razliku od predmeta statističke obrade”, zaključio je Sandić.
Katastrofalan rad
Profesorica Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i narodna poslanica Jelena Trivić rekla je da je po njenom mišljenju rad Poreske uprave na čelu sa Zorom Vidović bio katastrofalan u smislu nenaplaćenih poreza i doprinosa.
„Tada se ušlo u jednu politiku dužničke psihologije. Smatralo se kao da je normalno da postoje tolika dugovanja prema Poreskoj upravi“, kaže Trivićeva za eTrafiku.
Ona je dodala da se sa tim velikim dugovanjima onda ulazilo u reprograme, pa u reprograme reprograma. Ističe da su to radile javne institucije i da im se sve tolerisalo.
„Kao i kod dosta drugih stvari u našoj zemlji, i ovdje imamo paradoksalnu situaciju. Umjesto da se loši direktori smjenjuju, oni se nagrađuju. Zora Vidović umjesto da više nije u političkom životu ona je završila na mjestu ministarke finansija“, pojašnjava naša sagovornica.
Prema njenim riječima, to je dokaz da je Vidovićeva radila dobro za neke interesne krugove.
„A to što nije radila za opšte dobro ispada da nema veze. Da li u njenom radu ima elementa krivičnog djela, to ne znam jer nisam pravnica. Ono što znam jeste da je u njenom mandatu bio katastrofalan rad Poreske uprave, a koji je nastavljen i sa dolaskom novog direktora. Vidovićeva je na novoj funkciji u ministarstvu, ali i dalje vuče konce“, smatra Jelena Trivić.
Podizanje kredita umjesto naplate dugovanja
Dugovanja koja RS nije naplatila u međuvremenu su se popela na oko 262 miliona maraka. Sa druge strane, kako bi se izborili sa posljedicama izazvanim virusom korona, RS se zadužuje kod domaćih i svjetskih kreditora te čeka pomoć drugih zemalja.
Ubjedljivo najveći dužnik je UKC RS sa oko 68 miliona maraka te bolnica u Gradišci (14 miliona KM), “Produkt-co” (10,1 milion KM), “Makro prom” (8,7 miliona KM), “Medicinska elektronika” (7,4 miliona KM), “Normal” (5,4 miliona KM), “Farmland” (4,8 miliona KM), “Živinarstvo Savić” (4,7 miliona KM), “Mermer” (4,2 miliona KM), “Stočar” (3,9 miliona KM), “Bosna” (3,6 miliona KM) itd.
Pored toga što se za vrijeme mandata Vidovićeve u Poreskoj upravi poreski dug Srpske značajno uvećeo, vršena su i sporna zapošljavanja, prije svega politički podobnih osoba, dok su na rukovodeće pozicije često postavljani ljudi koji nisi imali iskustva u radu poreskih organa, bez odgovarajuće stručne spreme, a zapošljavana su i djeca političkih funkcionera. Vrlo je bitno napomenuti da je dug zdravstevnih ustanova prije devet godina, kada je Vidovićeva postala direktorica Poreske, bio zanemarljiv.
Nakon dva mandata na čelu Poreske uprave, Vidovićeva je na čelu Ministarstva finansija u Vladi Republike Srpske zamijenila Zorana Tegeltiju, aktuelnog predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
eTrafika