BANJALUKA/SARAJEVO – Stariji se sjećaju druge polovine osamdesetih u bivšoj državi i inflacije koja je doslovno gutala novac, ali s njim, posljedično, i sve ekonomske vrijednosti. Pandemija koronavirusa u jednoj od svojih ekonomskih posljedica donosi upravo inflaciju.
Inflacija je povećanje opšteg nivoa cijena u odnosu na vrijednost novca, a često se definiše i kao pad vrijednosti novca. Njene negativne implikacije na ekonomiju su ogromne.
Jenjavanjem pandemije koronavirusa možemo očekivati novu pandemiju – pandemiju inflacije, smatra profesorica s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Amila Pilav-Velić.
“Rast cijena sirovina i proizvođačkih cijena na globalnom nivou je već vidljiv. Samo je pitanje vremena kad će se taj inflatorni šok preliti i na potrošačke proizvode. Globalno gledajući, neke zemlje će nastojati iskoristiti inflaciju kao instrument kojim će riješiti problem već ionako velike prezaduženosti. Stoga bi centralna monetarna politika mogla imati dva moguća scenarija – ili da prihvati inflaciju kao neminovnu ili da osigura monetarne podsticaje za pandemijom pogođenu privredu, što u konačnici vodi rastu kamata, ali i problemu održivosti javnog duga“, kaže za Klix.ba Pilav-Velić.
Ona kaže i kako je prema svemu sudeći Evropska centralna banka sklonija drugom scenariju koji je već prisutan.
“Za razliku od zemalja Evropske unije, BiH nema pristup sredstvima paketa za oporavak unije pa će se rast cijena i kamata negativno odraziti na našu sposobnost servisiranja javnog duga. S druge strane, uz inflaciju i rast kamata dohodak građana manje vrijedi, što znači da će najveći teret krize podnijeti oni siromašniji i srednji slojevi društva. Sličan odnos postoji i u kontekstu ekonomija. Definitivno, najmanji teret inflacije i krize podnijet će najrazvijenije ekonomije. Nažalost, mi ćemo taj teret itekako osjetiti“, zaključila je ona.
Ekonomista i analitičar Damir Bećirović za Klix.ba kaže kako prije svega treba reći da ovogodišnja pojava nešto više inflacije u našoj zemlji, ako je suditi prema Indeksu potrošačkih cijena koji objavljuje Agencija za statistiku BiH, predstavlja više subjektivni doživljaj, nego stvarnu “statističku istinu”, jer prema izvješćima agencije, inflacija u aprilu na godišnjem nivou iznosi 1 posto.
“Treba znati da Indeks potrošačkih cijena uključuje i proizvode i usluge koje ne trošimo redovno, kao što je slučaj s prehrambenim proizvodima. Stoga subjektivno doživljavamo poskupljenja puno intenzivnije u kontekstu poskupljenja pojedinih prehrambenih proizvoda nego dobara koja ne kupujemo kontinuirano. Poskupljenje pojedinih prehrambenih namirnica je očito i sigurno znatno utječe na budžet građana“, kaže on.
Mi smo prije pandemije živjeli u razdoblju veoma niske inflacije, nastavio je te naveo kako sadašnje nešto više stope nisu samo naša karakteristika.
“U EU je inflacija u aprilu iznosila 2 posto, što je njen najviši nivo od 2018. godine. U Mađarskoj i Poljskoj je stopa inflacije iznosila više od 5 posto. S obzirom na to da veliki dio proizvoda uvozimo, teško je očekivati da se to povećanje cijena neće preliti i na naše tržište. Ekonomisti su očekivali pojavu inflacije nakon popuštanja mjera izazvanih pandemijom, prije svega zbog ekstremno ekspanzivne monetarne i fiskalne politike koja je bila odgovor na krizu, pri čemu je oporavak ekonomije i dalje jako pod uticajem mjera kojima se pandemija nastoji suzbiti. S druge strane, mi smo prošle godine imali krizu potražnje usljed zatvaranja, a sada taj povišeni nivo štednje iz prošle godine, jer se jednostavno nije trošilo, prelazi u povećanu potražnju, što opet djeluje inflatorno, pogotovo u uslovima kada se ponuda nije do kraja oporavila“, kaže on.
Dodaje kako se na tržištima kapitala u SAD i EU već javlja rast kamatnih stopa koji nagovještava i prestanak doba jeftinog kapitala.
“Prema mom mišljenju je još jedan problem u kontekstu naše zemlje činjenica da se cijene mnogih proizvoda i usluga ne formiraju na bazi tržišnog mehanizma ponude i potražnje. Uz ogroman nivo ekonomske aktivnosti, koja je vezana za ‘tender ekonomiju’, gdje su cijene daleko od tržišnih, čak i u ‘čisto’ privatnom sektoru su na djelu oligopoli i dogovori o cijenama, što svakako ne pogoduje tome da se cijene ne formiraju na bazi stvarne ponude i potražnje“, zaključio je Bećirović.
Posebno su intrigantna i opasna kretanja u zemljama čije se ekonomske aktivnosti direktno odražavaju na stanje u našoj privredi.
Skupa energija je u maju bila zaslužna za rast potrošačkih cijena, u Njemačkoj je zabilježen najveći mjesečni rast cijena u posljednjih deset godina, piše DW. Roba i usluge koštale su u prosjeku 2,5 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine, naveo je u ponedjeljak (31.5.) Savezni zavod za statistiku.
To je najveća mjesečna stopa inflacije još od septembra 2011. Otkako je koncem prošle godine istekla vladina mjera kojom je (zbog korona-restrikcija) privremeno smanjena stopa PDV-a sa 19 na 16 posto, stopa inflacije raste kontinuirano već pet mjeseci.
Stručnjaci predviđaju da će se povećanje nivoa cijena nastaviti i u nekoliko idućih mjeseci.
Prvi ekonomist VP banke Thomas Gitzel smatra da se trenutna inflacijska dinamika potcjenjuje.
“Njemačka poskupljenja sada pale turbo-pogon. S obzirom na to da je prošle godine lockdown potpuno poremetio razvoj cijena pa su zbog toga mnogi proizvodi pojeftinili, sada u usporedbi s prošlom godinom inflacija izgleda veća“, kaže on.
Sistemski dokazi buđenja inflatornih trendova mogu se naći na svakom koraku, pogotovo u Sjedinjenim Državama, piše u svom komentaru u Jutarnjem listu njihov urednik ekonomskog sadržaja Gojko Drljača.
“U američkim medijima mogu se naći priče u kojima se prodavači rabljenih automobila čude novcu koji su uspjeli dobiti za vozila od desetak ili više godina. Ljudi pristaju na više cijene. Gospodin iz Marylanda odbio je za FORD F-150 pick up iz 2001. godine, koji je prevalio ogromnih 184 hiljade milja, pomalo nestvarnih 7.500 dolara ili 50 posto više nego što je mogao dobiti lani, s manje prijeđenih milja. Ono što treba znati kod ove pričice iz američke svakodnevnice jeste da porast cijena rabljenih automobila dobro indicira snažniji inflatorni trend te oprezniji ekonomisti već postavljaju pitanje gledamo li nakon nekoliko desetljeća prvo pregrijavanje američke ekonomije, koje će postati otponac dugog trenda snažnog rasta cijena, možda čak i hiperinflacije“, piše on
Činjenica je da je u martu na mjesečnom nivou cijena rabljenih automobila i kamiona skočila za 10 posto, dok je na godišnjem nivou zabilježen rast od 21 posto.
“Hoće li se zahuktali inflatorni trendovi ispuhati tokom ljeta, kao što očekuje većina policymakera, ili će stimulansi bez presedana u posljednjih 50 godina izazvati inflacijsku buru? Je li potražnja koju gledaju u Americi na tržištu automobila jedan od brojnih dokaza da su ekstravagantne razmjere fiskalnih poticaja već potaknuli ono što se naziva savršenom olujom; inflacijskim nevremenom stoljeća? Teško je procijeniti, no sigurno je da su fiskalni stimulansi bili toliki da je cijeli svijet premješten na neistraženu teritoriju ekonomskih sistema“, zaključio je Drljača