BEOGRAD, Najnoviji Štedni barometar, koji su za potrebe Erste grupe sačinili analitičari IMAS internešenel, pokazuje da je štednja važna za tri četvrtine stanovnika 12 zemalja centralne i istočne Evrope obuhvaćenih istraživanjem. Svaki drugi stanovnik u CIE navikao je da redovno ostavlja novac na stranu, dok dvije trećine Čeha, Slovaka, Mađara, Rumuna, Hrvata i Srba štedi čim ima malo raspoloživog novca. Prema ocijeni Martina Škopeka, direktora sektora za poslove sa stanovništvom Erste grupe, to je dobra vijest, „jer će taj trend usporiti rast zaduženosti domaćinstava i pomoći da se poveća likvidnost u finansijskom sektoru“.
Većina ispitanika kaže da štedi kako bi stvorili kakvu-takvu novčanu rezervu, a ima i onih čiji je osnovni motiv kupovina, ili renoviranje stambenog prostora. Poljaci i Slovaci su regionalni šampioni s obzirom na to da od mjesečnih neto prihoda uštede 15, odnosno 12 odsto. slijede Austrijanci, Nijemci i Česi sa ušteđenih devet odsto. Poređenja radi, Britanci, koji imaju uglavnom stabilne prihode, mogli su da uštede tek oko sedam odsto od mjesečnih priliva u kućni budžet. Kad je riječ o Austrijancima i Česima, oni nisu značajnije reagovali na činjenicu da su njihove vlade osjetno smanjile subvencije stambenim štedionicama u okviru paketa mjera štednje.
Na to ukazuje podatak da je 67 odsto Austrijanaca i više od polovine čeških štediša ostalo vjerno stambenim štedionicama. Rezultati istraživanja pokazuju, takođe, da tri četvrtine štediša u CIE strahuje od devalvacije lokalne valute zbog čega bi u budućnosti štednja mogla manje da im se isplati, dok je gotovo tri četvrtine Poljaka, Austrijanaca i Nijemaca zabrinuto zbog visoke inflacije i pada kupovne moći.
Samo 20 do 30 odsto građana CIE zadovoljno je iznosom koji su trenutno u stanju da uštede, što je znatno niži procenat u odnosu na Austrijance ili Nijemce, gdje više od 50 odsto štediša izražava to zadovoljstvo. Najmanje su zadovoljni Ukrajinci, pa zatim Srbi i Mađari. Ta percepcija je u skladu sa finansijskom situacijom u kojoj se građani tih zemalja nalaze. Ilustracije radi, dok većina Austrijanaca i Nijemaca ocjenjuje svoju finansijsku situaciju kao dosta dobru, samo 16 odsto stanovnika CIE zadovoljno svojim finansijama (čak 40 odsto ispitanika kaže da je njihova situacija „osrednja“).
Iskazano u nominalnim iznosima, Nijemci su na prvom mjestu sa 178 evra mjesečne ušteđevine. U stopu ih prate Austrijanci, koji svakog mjeseca uštede u prosjeku oko 164 evra, dok Poljaci (90 evra), Slovaci (83 evra) i Česi (78 evra) znatno zaostaju u toj trci. Barometar, zapravo, otkriva prilično veliki jaz između štediša s obzirom na to da Mađari, Ukrajinci, Srbi, Hrvati, Crnogorci i Rumuni ostavljaju na stranu manje od 50 evra mjesečno.
– Više od 50 odsto stanovnika CIE ističe da su veoma pažljivi kada je riječ o zaduživanju. Većina bi se zadužila samo radi kupovine stana ili kuće i jedino u tom slučaju bi se odlučili za bankarski kredit ili bi novac pozajmili od porodice, odnosno prijatelja – objašnjava Škopek.
Zanimljivo je, međutim, da nedostatak novca nije uticao na to da se odreknu tradicije. Tako, recimo, gotovo trećina Poljaka kaže da bi uzela kredit za pokrivanje troškova svadbe. Više od pola ispitanika u svih 12 zemalja u kojima je anketa sprovedena smatra da su nedovoljno informisani o finansijskim temama, a gotovo dvije trećine Čeha i Slovaka smatra da bi djeca, već u osnovnoj školi, trebalo da uče kako da barataju novcem. Ogromna većina stanovnika u CIE želi da bude bolje informisana o ekonomiji i finansijama uopšte. Svaki drugi Rumun smatra da je veoma važno da se banke angažuju u edukaciji kako odraslih, tako i djece, dok čak 90 odsto svih ispitanika ističe da bi banke trebalo da ponude odraslima mogućnost da unaprijede svoje znanje o finansijskim i ekonomskim temama.
Kriza i štednja
Srednjoročno posmatrano, više od 50 odsto Čeha, Slovaka, Mađara, Rumuna, Hrvata i Srba vjeruje da će kroz pet godina štedjeti isto, ili više nego danas. Oko 25 odsto Britanaca nada se da će štedjeti manje u trećem kvartalu 2012. godine, a njih 49 odsto uvjereno je da neće promijeniti iznos ušteđevine. Rezultati istraživanja pokazuju takođe da se čak osam od 10 Srba, Rumuna i Mađara, osjeća lično pogođenim negativnom ekonomskom situacijom u svojoj zemlji, dok manje od 50 odsto Čeha i Austrijanaca osjeća uticaj globalne finansijske krize.
Fleksibilna ponuda za štediše AIK banke
Klijentima koji oroče novac na rok do 11 mjeseci AIK banka nudi mogućnost da podignu ulog u cjelosti u bilo kom trenutku uz istovremenu isplatu glavnice i kamate, uz nominalnu godišnju kamatnu stopu od pet odsto. Pored „Garantovano slobodne štednje“, štediše očekuje i standardna ponuda oročene štednje u evrima sa posebno stimulativnim kamatama za oročenje na 15 i 25 mjeseci. Nominalna godišnja kamatna stopa za sredstva oročena na 25 mjeseci iznosi 5,7 odsto, dok kod perioda oročenja na 15 mjeseci kamata iznosi 5,5 odsto AIK banka je uvažila preporuke Narodne banke Srbije i korigovala kamatne stope kako bi izašla u susret klijentima i na sebe preuzela trošak poreza po odbitku na prihod od kamate koji od 1. oktobra iznosi 15, umjesto dosadašnjih 10 odsto. „AIK banka je u prethodnom periodu vodila aktivnu politiku stabilizacije depozitnog potencijala kroz disperziju rokova oročenja, a štedišama, koji nam godinama ukazuju povjerenje tokom cijele godine nudimo atraktivne uslove“, izjavio je Dejan Tešić, član Izvršnog odbora AIK banke i dodao da štednja stanovništa u toj banci premašuje 600 miliona evra. Danas