LONDON, Nakon što su u aprilu skočile više od 20 posto, u prvoj sedmici maja cijene nafte na svjetskim tržištima su znatno pale, najviše na londonskom gdje je cijena barela prošle sedmice pala šest posto, na 45,37 dolara, što je njezin najveći sedmični pad od januara.
Na američkom je tržištu, pak, barel prošle sedmice pojeftinio tri posto, na 44,66 dolara.
Nakon što su u aprilu skočile više od 20 posto, što je bio njihov najveći mjesečni skok od maja 2009. godine, na početku maja cijene nafte su znatno pale.
“I dalje je prisutan višak ponude u svijetu, pa još uvijek postoji mogućnost pada cijena nafte. Međutim, tržište je sve više sinhronizovano s očekivanjima, dok su slabi fundamenti uglavnom ugrađeni u cijene na tržištu”, kaže Dominick Chirichella, partner u Energy Management Institute.
Veći pad cijena nafte na američkom tržištu spriječio je katastrofalni šumski požar nedaleko od kanadskog grada Fort McMurraya u pokrajini Alberti, bogatoj naftonosnim pijeskom.
Zbog toga je isključena proizvodnja najmanje desetak naftnih postrojenja, koji su proizvodili oko 720.000 barela nafte dnevno.
Uz to, kompanija Baker Hughes izvijestila je da je broj naftnih bušotinskih postrojenja u SAD-u pao i prošle sedmice, već sedmu zaredom, i to za četiri postrojenja, na njih 328, najniži nivo od oktobra 2009. godine.
Podaci američke vlade pokazali su, pak, da je u SAD-u u ovoj godini proizvodnja nafte smanjena za 410 hiljada barela dnevno, a od sredine 2015. za 800 hiljada barela dnevno.
“U ovoj godini su neplanirani poremećaji u snabdjevanju naftom ključni element izrazitijeg smanjenja raskoraka između ponude i potražnje nego što se dosad očekivalo”, zaključuje analitičar Guy Baber iz Simmons & Coa.
To podržava tezu da je završen trend pada cijena nafte koji traje već gotovo dvije godine. Od sredine 2014. cijene su nafte potonule s više od 100 na otprilike 40 dolara po barelu.
Zbog veće proizvodnje, a slabosti potražnje, početkom februara cijene nafte su zaronile duboko ispod 30 dolara, najniže u posljednjih 12 godina, no od tada su skočile više od 70 posto jer se ulagači nadaju smanjenju jaza između ponude i potražnje. Biznis.ba
