Najveće prepreke za investicije u BiH

BANJALUKA, BiH ima veliki potencijale za investicije, ali oni su ne iskorišteni zbog: nedostatka informacija; energetska, putna i informatička infrastuktura je loša; državna administracija je neefikasna i troma, radna snaga nije dovoljno obrazovana, a stanovništvo ne cijeni dovoljno domaće proizvode.

Ovo su zaključci konferencije o ljudskim resursima „Kako do novog zapošljavanja?“ koje je održana u Banjoj Luci, koja je okupila je više od 60 predstavnika privatnih preduzeća, javnih institucija i stranih organizacija s ciljem da identifikuju moguće instrumente za povećanje zaposlenosti u RS i FBiH.

Prisutni učesnici su kroz rad u manjim grupama utvrdili da su tri instrumenta za zapošljavanje nedovoljno iskorišćeni: privlačenje svježih investicija, podizanje produktivnosti i javni radovi.

.

Investicijama do novog zapošljavanja

Utvrđeno je da postoji pet suštinskih problema kada je u pitanju privlačenje svježih investicija.
1) Potencijalni investitori nisu dovoljno informisani o mogućnostima investiranja s obzirom na to da ne postoje odgovarajuće i pouzdane informacije koje dolaze iz jedne institucije/ustanove zadužene za ovo pitanje. Predlaže se uspostavljanje centralne tačke za dobijanje svih potrebnih informacija, u višejezičnoj formi te strogo sankcionisanje širenja lažnih informacija;
2) Postojeća energetska, putna i informatička infrastruktura ne odgovara potrebama ozbiljnih investitora pa je potrebno obezbijediti osavremenjavanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture;
3) Državna uprava (javna administracija, sudovi) je neefikasna i troma što obeshrabruje zainteresovane investitore čemu dodatno doprinosi neizvršavanje zakonskih propisa. Predlaže se stalna edukacija donosilaca odluka, precizno definisanje nadležnosti institucija i prilagođavanje postojećih rješenja iz okruženja našem pravnom sistemu;
4) Postojeći ljudski resursi su neiskusni, nefleksibilni i nedovoljno obrazovani. Rješenje je u stvaranju simbiotičkog odnosa između školskog sistema, prije svega univerziteta i privrede pri čemu bi školski sistem poslužio kao servis stvarnim potrebama privrede. Stimulisati doživotno i neformalno obrazovanje, te redefinisati Zakon o radu (nemogućnost razgraničavanja između radnika na istom radnom mjestu koji rade bolje i onih koji ne rade dobro) i često nefleksibilne kolektivne ugovore o radu;
5) Domaće stanovništvo nije razvilo svijest o važnosti domaćih preduzeća, dok neobrazovani ulagači (često iz neznanja) nanose štetu kredibilitetu domaćih preduzeća i/ili institucija. Rješenje je stimulisanju obrazovanja (podizanju svjesnosti) stanovništva o važnosti domaćih preduzeća.

Na konferenciji je, kako se navodi u zaključcima, utvrđeno da produktivnost direktno i posredno može podstaći zapošljavanje. U visokoproduktivnoj privredi dolazi do povećanja obima proizvodnje, dodatnog punjenja budžeta i podsticanja novog zapošljavanja.

Identifikovane su tri osnovne grupe problema i rješenja u vezi sa produktivnošću:
1) Suštinski problem je nedovoljno obučen kadar za potrebe privrede, neupotrebljiv kadar sa visokoškolskih ustanova i nedovoljna ulaganja u edukacije radnika. Rješenje se vidi u prilagođavanju školskog sistema stvarnim potrebama privrede i povezivanju s privredom, integraciji volonterskog i praktičnog rada u obavezne nastavne programe, te promovisanju programa profesionalne orijentacije;
2) Nefunkcionalan sistem neformalnog/doživotnog obrazovanja uz nedovoljno razrađen sistem prekvalifikacija i dokvalifikacija koji može asisistirati privredi. Rješenje je u stvaranju uslova za priznavanje znanja i vještina stečenih u procesu neformalnog obrazovanja, intenziviranju procesa stalnog usavršavanja radnika, posebno iz atraktivnih oblasti koje su potrebne privredi;
3) ‘Razmažena’ balkanska radna kultura, nezainteresovani i inertni radnici te prevaziđen sistem određivanja naknada. Prijedlog rješenja je unaprijediti ili potpuno promijeniti postojeće mehanizme određivanja plata u skladu sa stvarnim doprinosom na radnom mjestu, obezbijediti podršku institucija za promociju pozitivne radne etike i obezbijediti konstantnu medijsku podršku temi zapošljavanja.

.

Javni radovi
O javnim radovima se u našoj javnosti jako malo govori i posljedično samo rijetki stručnjaci znaju šta se tačno pod ovim pojmom podrazumijeva. Pod javnim radovima se podrazumijeva kontra-ciklična mjera za smanjenje siromaštva, jer pružaju privremeno zaposlenje uz niske nadnice. Javni radovi spadaju u aktivne politike zapošljavanja i uglavnom podražavaju zapošljavanje marginalizovanih grupa (otežani faktori zapošljavanja) kao što su niskokvalifikovani radnici, osobe sa invaliditetima, te ugrožene grupe (raseljena lica). Kao ilustracija se može iskoristiti primjer iz Crne Gore gdje se u posljednjih par godina u prosjeku svake godine zaposli oko 1600 radnika kroz projekte javnih radova, navodi se u zaključcima Konferencije.

Radna grupa je usaglasila da je potrebno dodatno promovisati javne radove kao jedan od važnih instrumenata za zapošljavanje – naročito u periodu kriza. Potrebno je donijeti potrebna normativna akta koja će zakonski definisati oblast javnih radova i pokrenuti pilot projekat od kojeg će imati koristi lokalna zajednica na teritoriji Republike Srpske koji treba da posluži kao platforma za buduće projekte.

Konferenciju su organizovali Agencija Spektar i Gradska razvojna agencija Banja Luka uz podršku Projekta za zapošljavanje mladih u BiH kojeg vodi njemačka kompanija GOPA, a finansiraju Švajcarska razvojna agencija i Austrijska razvojna agencija.

Cilj Konferencije je bio upoznati učesnike sa trendovima u oblasti ljudskih resursa na prostoru BiH, te predstaviti konkretne instrumente za povećanje obima zaposlenosti. Prisutni su mogli učestvovati u jednoj od tri radionice koje su obrađivale problematiku iz oblasti investicija, podizanja produktivosti i javnih radova kao alata za novo zapošljavanje.

Agencija Spektar je u okviru konferencije organizovala humanitarnu akciju za pomoć udruženju samohranih roditelja u Banjoj Luci, pri kojoj su prikupljena određena sredstva koja će biti upotrebljena za pomoć članovima udruženja.