TOKIO, Ključno pitanje koje se postavlja dan uoči početka ovogodišnjeg samita lidera osam najrazvijenijih zemalja (G8) nije šta će oni uraditi na skupu, od 7. do 9. maja u Japanu, već šta mogu da učine kod kuće, ocijenio je potpredsjednik moćne investicione banke “Goldman sač” Robert Hormats.
Hormatsova ocjena se može prihvatiti kao “promišljena” i “realna”, jer je potpuno jasno da niko od lidera G8 nema čarobni štapić kojim bi mogao da očas “oduva” rekordno visoke cijene nafte, drastično poskupljenje hrane, preteću inflaciju i globalnu kreditnu krizu, ističu ekonomisti.
Svi navedeni problemi bukvalno su počeli da rastakaju svjetsku ekonomiju u proteklih 12 mjeseci, iako su lideri G8 prije godinu dana, na samitu u Njemačkoj, prilično optimistički govorili o tekućem stanju zdravlja i perspektivama globalne privrede.
Članovi “osmorke” su tada složno utvrdili da je svjetska privreda u “dobrom stanju”, uprkos preteći visokoj cijeni nafte od 70 dolara za barel i još nekim signalima da bi sve moglo, uskoro, da se pretvori u opasnu buru.
Situacija se, međutim, od prošlog samita G8, zaista dramatično promijenila i pogoršala. Cijene nafte (trenutno oko 146 dolara za barel od 159 litara) su, kako to slikovito opisuje jedan ruski analitičar, “proletjele kroz sve slojeve atmosfere, probivši se u otvoreni kosmos”.
Naftnim “kosmičkim” putem krenule su, takođe, cijene hrane.
Tekući gubici najprestižnijih zapadnih banka i drugih finansijskih institucija su, nakon sloma američkog hipotekarnog tržišta u avgustu minule godine, na granici od 400 milijardi dolara, s dobrim izgledima da narastu na cijeli bilion “zelenih novčanica”.
Inflacija se, kao svodni pokazatelj svih pomenutih slabosti globalne ekonomije, “prišunjala” i sada je “glavna bol” centralnih banaka moćnih zemalja, čiji čelnici pokušavaju, već mjesecima, da je obuzdaju kamatnim i drugim lijekovima iz arsenala monetarne politike.
Evropska centralna banka (ECB) je u četvrtak bila prinuđena da podigne, za četvrt procenta, referentnu kamatu, na 4,25 odsto, s ciljem da prekine rast inflatorne spirale.
To se dogodilo u situaciji kada je inflacija u 15 članoj zoni evra dostigla četvoroprocentni nivo, što je dvostruko više od dozvoljenog “plafona” ECB i najviše u proteklih 15 godina .
Predsjednik ECB Žan – Klod Triše se nije libio da kaže, uoči sastanka bančinih čelnika, da je sada inflacija “opasnija od sporijeg ekonomskog rasta”.
Izgleda da će primer ECB – a morati, uskoro, da slijedi i emisiona banka SAD, jer i američka inflacija “diže glavu”. Prema nekim ekonomistima, čije mišljenje je prenijela agencija Blumberg, može se dogoditi da inflatorna stopa u prvoj svjetskoj ekonomskoj sili premaši, krajem godine, petoprocentni nivo.
Inflacija, svakako, sada muči i druge članice G8. Pogotovu to važi za Rusiju. U najvećoj zemlji svijeta inflatorna stopa je već blizu nivoa projektovanog za cijelu 2008., od osam do devet odsto.
Svi su saglasni da je preskupa nafta glavni “okidač” inflatornih pritiska, ali isto tako i sve skuplja hrana, zbog čega je širom svijeta već došlo do ozbiljnih socijalnih potresa.
Rusija je, što se nafte tiče, svakako u najboljem položaju u “osmorci”.
Dok ostale članice kluba sve teže podnose breme astronomski visokih cijena najvažnije energetske sirovine, Moskva zadovoljno konstatuje da ima ogroman trgovinski suficit i devizne rezerve “teške” više od 570 milijardi dolara.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba