Najbogatiji najviše dužni

BERLIN, Bogate zemlje su mnogo dužne i njihova dubioza je znatno veća od Grčke, što predstavlja novu prijetnju za svjetsku ekonomiju, upozoravaju stručnjaci.
Ekonomisti ističu da sa rastom dugovanja, rastu i kamate za nova zaduženja čime dubioza postaje još veća. U jednom trenutku će novac morati da bude vraćen, a to će, dodaju, značiti pad standarda za stanovništvo. Procjenjuje se da je spasavanje svijeta od globalne ekonomske krize, koja je izbila 2008. godine, koštalo 15 biliona evra, što je naglo povećalo dugove industrijskih zemalja.
“Dugovi postaju kobni čim povjerilac nasluti mogućnost da možda neće biti vraćeni. Prije ili kasnije i finansijska tržišta osjete tu sumnju i tako rastu premije na rizik”, izjavio je Denis Snouer, predsjednik Instituta za svjetsku privredu u njemačkom gradu Kilu.
U slučaju Grčke ta mogućnost je već postala realnost i za tu državu je nabavka svježeg novca bivala sve skuplja i skuplja, jer su kamate na obveznice stalno rasle. Taj dodatak na rizik prijetio je totalnim gušenjem države zbog čega su joj sa 110 milijardi evra vrijednim paketom kredita u pomoć priskočili EU i Međunarodni monetarni fond (MMF). Strahujući od širenja grčke krize na preostale ugrožene članice EU je pripremila odbrambeni paket kredita vrijedan 750 milijardi evra kako bi spriječila njihov eventualni bankrot.
Iako su posljednjih mjeseci neke zemlje EU uspjele da kontrolišu sopstvene dužničke krize, mnoge industrijske države nisu popravile situaciju u svojim javnim finansijama. Očekuje se da će budžetski deficit Velike Britanije dostići vrijednost od 11,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) čime bi ta zemlja premašila najugroženije članice EU – Grčku, Španiju, Italiju i Portugal. SAD sa 13 biliona dolara već imaju veći dug od svih ostalih zemalja svijeta. Ako se, pak, mjeri samo odnos javnog duga i BDP, onda je Japan na čelu liste bogatih zemalja sa stopom od 204 odsto. Iako se Japan finansira od sopstvene ušteđevine, a ne kredita, ti dugovi sprečavaju rast njegove izvozno-orijentisane privrede, prenose agencije.
Snouer ukazuje na studiju američkih naučnika Karmen Rajnhart i Keneta Rogofa, koja pokazuje da u slučaju da dugovi iznose više od 90 odsto BDP-a privredni rast počinje da zapinje iz različitih razloga među kojima važnu ulogu igraju kamate.
Banka za međunarodno poravnanje plaćanja izračunala je da će do 2040. godine kamate na državne dugove SAD biti tolike da će progutati jedan dio BDP-a. Iste godine bi Velika Britanija samo za kamate morala da izdvoji 30 odsto BDP-a.
“Pošto stanovništvo u većini razvijenih zemalja sve više stari, sve manji dio društva će morati da opslužuje sve veće dugove, što će dovesti do drastičnog pada standarda”, upozoravaju ekonomisti.
Sve to vodi i ka dodatnom smanjivanju privrednog rasta u industrijskim zemljama. Zbog toga je MMF korigovao svoju prognozu ovogodišnjeg privrednog rasta za te zemlje na 1,3 procenta, dok je procjenu za svjetsku privredu popravio na 4,6 odsto. Zasluge za bolje izglede globalne privrede pripadaju zemljama sa ubrzanim industrijskim razvojem prije svega Kini i Indiji.
Usporava oporavak privrede evrozone
Međunarodni monetarni fond (MMF) ocijenio je da će rizik povezan sa dužničkom krizom u Evropi vjerovatno usporiti oživljavanje privrede njenih najrazvijenijih zemalja okupljenih u evrozoni.
U godišnjem izvještaju o bloku zemaljačija je valuta evro MMF navodi da će trenutno oživljavanje biti vjerovatno kratkoročno usporeno zbog tenzija na tržištu povezanih s dužničkom krizom.
“Spas neće doći od budžetske štednje, koja je neophodna, jer će politika smanjivanja deficita imati uticaja i na rast privrede, ali i na visoku stopu nezaposlenosti”, ocijenili su stručnjaci MMF-a.