NJUJORK, Na Wall Streetu se ove sedmice očekuje oprezno trgovanje, nakon oštrog pada cijena akcija prošle sedmice, a u fokusu ulagača biće cijene nafte i sjednica čelnika američke centralne banke Feda.
Dow Jones potonuo je prošle sedmice 3,8 odsto, na 17.280 bodova, a S&P 500 indeks 3,5 odsto, na 2.002 boda, što je njihov najveći sedmični pad u više od dvije i po godine.
Oštar pad cijena akcija, nakon sedam sedmica neprestanog rasta i dostizanja rekordnih nivoa, ponajviše je posljedica pada cijena nafte za više od 10 odsto, na najniže nivoe u pet i po godina, zbog prevelike ponude ‘crnog zlata’ u odnosu na potražnju koja slabi zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih ekonomija.
No, osim energetskog, krajem prošle sedmice pod pritiskom su se našli i drugi sektori, jer se ulagači plaše da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih ekonomija mogla preliti i na druga tržišta.
Zbog toga će se ove sedmice, koji će za mnoge biti zadnja radna sedmica uoči božićnih i novogodišnjih praznika, pažljivo pratiti kretanja cijena na tržištu nafte i sirovina.
U fokusu ulagača biće i posljednja ovogodišnja sjednica američke centralne banke. Moguće je da će, nakon dvodnevne sjednice, u srijedu čelnici Feda oprezno poručiti kako se bliži kraj perioda jeftinog novca.
Zbog stabilno snažnog rasta najveće svjetske ekonomije, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed iz svojeg saopštenja izostaviti uobičajenu frazu o držanju kamata na niskim nivoima još ‘neko vrijeme’, koju koristi već dvije godine.
Bio bi to signal da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa. Pitanje je samo da li će taj potez uslijediti sredinom ili u drugom dijelu godine.
“Svi su svjesni da se u određenom trenutku to mora učiniti. No, biće to kao skidanje flastera naglim potezom – boljeće”, kaže Rob Carnell, ekonomista u kompaniji ING.
Ulagači će pratiti i sastanak čelnika Evropske unije na kojem će biti riječi o slabosti ekonomije evrozone. Očekuje se da će Francuska i Italija ponovo pozvati na podsticanje rasta ekonomije labavljenjem fiskalnih pravila, dok će Njemačka, vjeruje se, i dalje pozivati na poštivanje pravila i provođenje dogovorenih strukturnih reformi.
U fokusu ulagače biće i prvi krug izbora za grčkog predsjednika u srijedu, kojega bira parlament. Ako ne podrži vladinog kandidata u tri kruga glasanja, a posljednji se očekuje 29. decembra, parlament će biti raspušten, pa će Grci izaći na nove izbore koji bi na vlast mogli dovesti stranku Syriza, koja se oštro protivi dogovorenim mjerama štednje između Atine te EU-a i MMF-a.
Premijer Antonis Samaras upozorio je prošle sedmice da zemlji prijeti rizik od katastrofe, povratka u dužničku krizu, ako njegova vlada padne.
Zbog toga su se prošle sedmice cijene akcija na berzi u Atini strmoglavile 20 odsto, što je uznemirilo ulagače i na drugim evropskim berzama, pa su tamošnji indeksi pali čak i više nego na Wall Streetu. Hina