NJUJORK, Na Wall Streetu su u srijedu cijene akcija snažno porasle, nakon što je Fed poručio da neće biti ‘nestrpljiv’ po pitanju kamatnih stopa, smanjio procjene njihova rasta, kao i ekonomije.
Dow Jones ojačao je 227 bodova ili 1,27 odsto, na 18.076 bodova, dok je S&P 500 skočio 1,21 odsto, na 2.099 bodova, a Nasdaq indeks 0,92 odsto, na 4.982 boda.
Kao što se očekivalo, u jučerašnjem saopštenju čelnika američke centralne banke, nakon dvodnevne sjednice, izostavljena je fraza da će biti ‘strpljivi’ po pitanju kamata, što otvara prostor za njihovo povećanje idućih mjeseci.
Međutim, predsjednica Feda Janet Yellen poručila je na konferenciji za novinare da “samo zato što je iz saopštenja izbačena riječ ‘strpljiv’ ne znači da ćemo biti nestrpljivi”.
Iz toga su ulagači zaključili da centralna banka neće povećati kamate već u junu, nego tek na jesen. Tim više što su čelnici Feda oštro smanjili procjene rasta kamata do kraja ove godine s prijašnjih 1,125 na 0,625 odsto.
Takođe, Fed je smanjio svoje procjene rasta ekonomije, poručivši da je rast ‘nešto umjereniji’, dok je prije tri mjeseca tvrdio da ekonomska aktivnost ‘raste solidnim tempom’.
“Smanjenjem procjena o rastu kamata, Fed je poslao jasan signal da neće žuriti s povećanjem kamata jer smatra da ekonomija raste samo umjereno”, kaže David Joy, strateg u kompaniji Ameriprise Financial.
Premda je Yellen ponovo istakla da će odluka o kamatama biti donesena zavisno o budućim ekonomskim pokazateljima i da se ne može isključiti mogućnost njihova povećanja već u junu, analitičari su zaključili da će prvo povećanje kamata od 2006. godine uslijediti tek u septembru ili oktobru.
Zahvaljujući porukama da će monetarna politika i dalje biti labava, juče su snažno porasle cijene akcija u svih 10 sektora S&P-a, pri čemu je taj indeks trgovanje završio samo 1 odsto udaljen od svog rekordnog nivoa.
Najviše su, 2,9 odsto, skočile cijene akcija u energetskom sektoru, zahvaljujući rastu cijena nafte za gotovo 5 odsto. No, to nije posljedica smanjenja raskoraka između ponude i potražnje, nego oštrog pada kursa dolara, zbog čega su juče znatno poskupile sve sirovine, čije se cijene izražavaju u američkoj valuti.
A dolar je, zbog ublažene retorike Feda po pitanju povećanja kamata, juče oštro pao u odnosu na korpu valuta. Njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je više od 2 odsto, što je njegov najveći dnevni pad u posljednjih šest godina.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti potonuo s otprilike 121 na svega 119,80 jena, dok je cijena evra skočila s oko 1,0590 na više od 1,1050 dolara.
Sve je to pozitivno uticalo na tržište kapitala, a na optimizam ulagača ukazuje i iznadprosječan obim trgovanja. Na američkim je berzama vlasnika juče zamijenilo 7,9 milijardi akcija, dok prosječan dnevni obim u ovom mjesecu iznosi 6,6 milijardi.
I na većini evropskih berzi cijene su akcija juče porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,57 odsto, na 6.945 bodova, a pariški CAC 0,09 odsto, na 5.033 boda. Frankfurtski DAX skliznuo je, pak, 0,48 odsto, na 11.922 boda. Hina
