BANJALUKA, Ambasade šengenskog prostora u BiH godišnje izdaju oko 150.000 viza, pokazuju podaci koje smo prikupili od različitih ambasada.
S obzirom da građani BiH sa biometrijskim pasošima od 15. decembra neće trebati da apliciraju za turističke vize za EU, očekuje se da će građani uštedjeti desetine miliona maraka.
Naime, uzme li se u obzir da građani jednu vizu plaćaju 70 maraka, samo u posljednjih deset godina građani su za vize dali gotovo sto miliona maraka.
Ako ovim podacima dodamo i troškove puta u Sarajevo za one građane koji ne žive u glavnom gradu BiH, kao i troškove za izdavanje različitih potvrda, dokumenata, pasoških fotografija i slično, može se reći da su građani iz svojih džepova dobijanje viza morali platiti gotovo 200 miliona maraka. Propratni troškovi građane često koštaju tri puta više nego sama viza, a u slučaju da budete odbijeni, nećete dobiti novac nazad.
Najviše viza izda Njemačka. Prema riječima Tanje Zeković, službenika za odnose s javnošću Ambasade Savezne Republike Njemačke, ta je ambasada u proteklom periodu izdala više od 30.000 popularnih šengen viza.
Nakon Njemačke, najviše turističkih viza izda Slovenija, koja je, prema podacima koje smo dobili, u prvih deset mjeseci ove godine obradila 17.756 zahtjeva bh. građana za šengen vize.
Austrija je na trećem mjestu, i prema podacima Monike Pihler, konzula za vizna pitanja u Ambasadi Austrije, ta zemlja je prošle godine izdala 19.308 viza, od čega se 14.768 viza odnosi na turističke vize i posjetu familiji u toj zemlji.
Odmah iza Austrije je Italija, koja je prošle godine izdala oko 13.000 viza, od kojih se oko 80 odsto odnosi na turističke vize.
Prema podacima Amire Beganović, službenika za odnose s javnošću Ambasade Holandije, ta zemlja godišnje bh. građanima izda oko 6.500 šengen viza.
“Ove vize se odnose na putovanje u Holandiju, Belgiju i Luksemburg jer se za ove zemlje vize izdaju u našoj ambasadi”, pojasnila je Beganovićeva.
Urban Hilding, šef Odjela za vize u Ambasadi Kraljevine Švedske, kaže da su u prošloj godini zaprimili 4.286 aplikacija, od čega je odobreno 3.873, dok je 328 zahtjeva odbijeno, što iznosi oko osam odsto.
“Ove godine imamo nešto manje aplikacija, jer smo do oktobra zaprimili 3.141 zahtjev, od čega smo odbili 276, što iznosi oko osam odsto”, kaže on.
Ovih šest ambasada, od kojih smo dobili podatke, izda godišnje gotovo sto hiljada šengen viza, pa se može procijeniti da ostale ambasade šengen područja izdaju još barem 50.000, iako bi taj broj vrlo lako mogao biti i veći.
Hilding podsjeća da građani BiH više neće morati dolaziti u Ambasadu radi turističkih posjeta Švedskoj.
“Jako sam sretan zbog toga što vam uskoro neće biti potrebne vize da biste mogli posjećivati zemlje članice šengen zone i Rumuniju i Bugarsku koje još nisu članice šengena”, rekao je on.
Irena Popović, iz agencije “Smiljić Tours”, koja ima redovnu autobusku liniju Banjaluka – Sarajevo, kaže da će vjerovatno biti manji broj putnika na liniji za Sarajevo, jer ljudi neće ići po vize. Ona ističe da ljudi ovih dana zovu i raspituju se za aranžmane nakon 15. decembra, kada se očekuje ukidanje viza.
“To je za njih svakako veliko olakašanje jer više neće morati da uzimaju slobodan dan s posla i daju novac za put, ali sa druge strane, očekujemo pojačan interes za destinacije van BiH. Ipak, ostaje da se vidi kako će to sve ići nakon ukidanja viza”, kaže ona.
Izdavanje šengen viza u amabasadama u BiH
• 30.000 Njemačka
• 17.756 Slovenija
• 14.768 Austrija
• 11.000 Italija
• 3.873 Švedska
Nezavisne novine
Na vize potrošene stotine miliona KM
