BEOGRAD, Građani Srbije, u prosjeku, na posao čekaju četiri godine, a najteže do zaposlenja dolaze krojači, učitelji, mehaničari i prodavci.
S druge strane, najtraženija su zanimanja stručnjaka za informacione tehnologije, inženjera elektrotehnike, ekonomista, kuvara.
Zabrinjava, međutim, podatak da većinu nezaposlenih čine mladi od 25 do 34 godina starosti.
Kako govore podaci Nacionalne službe za zapošljavanje, prosječno trajanje nezaposlenosti na evidenciji na kraju jula 2010. godine iznosila je 3,74 godine, a više od toga na posao čekaju šivači, krojači, izrađivači gornjih dijelova obuće, tkači. S druge strane, najtraženiji su IT stručnjaci, kao i inženjeri elektrotehnike, ali i ekonomisti.
Na cijeni su i oni koji nisu završili fakultete, pa lako do posla dolaze i pekari, poslastičari, kuvari i pica majstori. Ono što bi moglo da iznenadi jeste struktura nezaposlenosti po godinama obrazovanja, jer je najviše nezaposlenih među radno najsposobnijim stanovništvom, dakle među onima koji imaju između 25 godina i 34 godine.
U Uniji poslodavaca Srbije potvrđuju da su ovi podaci relevantni, te da je za zapošljavanje najvažnije iskustvo u poslu.
“To je jedna stvar, a druga je ta što većina domaće radne snage ima samo srednju stručnu spremu. Ali i oni s visokom spremom dugo čekaju na posao, na primjer geografi i etnografi, jer se mogu zaposliti samo u obrazovanju ili pri nekom institutu. S druge strane, ekonomisti, pravnici, pa i administrativni radnici, zanimanja su koja su kod nas potrebna. U svakom slučaju, potrebno je da ljudi završe dodatne kurseve kako bi imali što šire znanje i tada će lakše dolaziti do posla”, objašnjava Dragoljub Rajić iz Unije poslodavaca.
A kada su kursevi i prekvalifikacije u pitanju, u Nacionalnoj službi za zapošljavanje organizuju obuke za prekvalifikaciju i dokvalifikaciju. Obuke traju do šest mjeseci i realizuju ih predavači i instruktori u obrazovnim i trening centrima. Najzastupljenije su obuke baš iz onih oblasti gdje je i deficit najveći – iz ekonomije, prava i administracije, geodezije i građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, mašinstva i obrade metala.
Prema posljednjim podacima, u Beogradu je najveći broj onih koji posao nađu u roku od dvije godine, ali ima i onih koji posao traže i pet godina, ali i više od toga. Kada su najtraženija zanimanja u pitanju, kao po pravilu, najviše oglasa za posao u prijestonici može se naći u sektoru informacionih tehnologija, ekonomije, ali i turizma i zdravstva. Posla gotovo da nema za oblast poljoprivrede, sociologije ili biologije.
Kada je Kragujevac u pitanju, na evidenciji filijale Nacionalne službe zapošljavanja trenutno su 22.652 nezaposlena. To je najniži broj lica koja traže zaposlenje zabilježen u posljednje tri godine. Prema riječima direktorke Ljiljane Petrović, samo sprovođenjem aktivnih mjera zapošljavanja, posao je posljednjih mjeseci našlo oko 500 građana.
Na posao najmanje čekaju pedagozi, psiholozi, mašinski i građevinski inženjeri, samo nekoliko mjeseci, a najduže ekolozi, matematičari, fizičari i hemičari, koji na birou provedu od tri do četiri godine. Lica sa srednjom spremom takođe čekaju do pet godina na posao, ali oni prihvataju i posao mimo struke, pa se tako skraćuje rok njihovog čekanja.
Prosječna dužina čekanja na posao u Nišu je tri i po godine. Muškarci na posao čekaju 2,7 godina, a žene četiri godine. Od fakultetski obrazovanih ljudi, na posao čeka mnogo ljekara jer je na evidenciji njih 370. Profesori matematike i fizike mogu lako da se zaposle jer su traženi. I sa diplomom nekog elektronskog fakulteta se relativno lako može naći posao. Farmaceuti su takođe na cijeni, kao i profesori stranih jezika.
U Novom Sadu najteže do posla dolaze oni koji su završili gimnaziju, kao i pravni i ekonomski tehničari, dok je velika tražnja za armiračima, monterima instalacija, ginekolozima i oftamolozima. Lica koja su prijavljena na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje u Južnobačkom okrugu u prosjeku na posao čekaju oko tri godine.
Nezaposlena lica
od 25 do 29 godina (13,32%)
od 30 do 34 godine (12,56%)
od 45 do 49 godina (11,94%)
od 35 do 39 godina (11,93%)
od 50 do 54 godina (11,81%)
od 40 do 44 godina (11,77%) Blic