DAVOS – Iako zna da poreska politika nikada nije popularna tema u Davosu, igralištu milijardera, korporativnih džinova i vodećih političara, izvršna direktorka neprofitne organizacije Oxfam Gabrijela Bušer bila je frustrirana što ni ove godine na Svjetskom ekonomskom forumu o tome nije bilo mnogo riječi.
Visoke cijene energenata globalno su postale veliki teret za domaćinstva, a Ujedinjene nacije procjenjuju da je 193 miliona ljudi u 53 države prošle godine gladovalo i upozoravaju da će ove godine taj broj biti mnogo veći zbog ekstremnih vremenskih uslova i nedostatka hrane, prenosi N1.
Neophodna je široka mobilizacija da bismo se izborili sa ekstremnom situacijom sa kojom se sada suočavamo, a ono što može da napravi stvarnu razliku je poreska politika, rekla je Bušer na jedinom panelu o porezima održanom u Davosu.
Zbog veličine krize, vlade bi morale ozbiljno da razmisle o oporezivanju bogatstva koje su stekli najbogatiji ljudi na svijetu, a čak i ako budu plaćali relativno simbolične poreze napravila bi se velika razlika, kazala je Bušer za CNN.
U Oxfamu su procijenili da bi se uvođenjem poreza od dva odsto na bogatstvo veće od pet miliona dolara, uz progresivno povećanje do pet procenata na bogatstvo veće od milijardu dolara, širom svijeta sakupila čak dva i po biliona, odnosno 2.500 milijardi dolara. Ideja o uvođenju progresivne stope poreza bila je aktuelna i tokom pandemije kovida, kada su najbogatiji postajali još bogatiji, dok je najveći broj ljudi siromašio.
U izvještaju objavljenom uoči Davosa, Oxfam je naveo da su se od 2020. godine klubu milijardera pridružila još 573 bogataša, tako da ih sada u svijetu ima 2.668. Uprkos jasnim znacima da svijetu prijeti nezapamćena kriza gladi, ni ove godine tema poreske politike nije privukla mnogo pažnje u Davosu, što je priznao i generalni sekretar OEBS Matijas Korman.
Čelnik Programa za hranu Ujedinjenih nacija Dejvid Bisli rekao je za CNN da će zbog mijenjanja klime i rata u Ukrajini krajem godine u nekim dijelovima svijeta vladati akutna glad, što će destabilizovati mnoge zemlje i dovesti do masovnih migracija.
Ono što nam u ovoj situaciji slama srce je podatak da u svijetu sada imamo bogatstvo vrijedno 430 biliona, odnosno 430.000 milijardi dolara, a kada organizacija koju vodim nema dovoljno novca, mi smo prinuđeni da biramo koja djeca će jesti, a koja neće, kazao je Bisli.
Prošle godine Bisli je prozvao vlasnika Tesle Ilona Maska, rekavši da bi samo dva odsto njegovog bogatstva bilo dovoljno da se svijet spasi od gladi, a prije nekoliko dana je rekao da se i dalje nada da će Mask i drugi milijaderi odlučiti da pomognu.
Na njegovu žalost, to se neće desiti, bar kada je Mask u pitanju.
Upotrebljavati riječ milijarder u pežorativnom smislu je moralno pogrešno i glupo, poručio je Mask na Twitteru. N1
