BUENOS AJRES – Argentina je pristala ublažiti svoje stroge kontrole valute u sklopu kredita od 20 milijardi dolara od MMF-a, dok rastu pritisci na plan libertarijanskog predsjednika Javiera Mileija da oživi privredu.
Centralna banka zemlje u petak je rekla da će ukinuti kontrole, koje ograničavaju kretanje dolara izvan Argentine, za pojedince, dok će zadržati neka ograničenja za firme.
Takođe će djelimično mijenjati službeni kurs pezosa, dopuštajući mu da varira između 1.000 i 1.400 pezosa za dolar, u poređenju s današnjih 1.108 pezosa za dolar. Ovo zamjenjuje kontroverznu politiku koja je dramatično ojačala pezo u realnom smislu devalvirajući valutu za samo jedan posto mjesečno uprkos znatno višoj mjesečnoj inflaciji.
Ministar privrede Luis Caputo negirao je da promjena predstavlja devalvaciju peza, nešto što je dugo obećavao izbjegavati. Rekao je da će MMF u utorak prebaciti početnih 12 milijardi dolara u Argentinu, a još dvije milijarde dolara u junu, koje će se koristiti za popunjavanje gotovo praznih deviznih rezervi centralne banke i smirivanje nestabilnih tržišta.
“Istina je da je tako velika prva isplata bez presedana, ali takođe je bez presedana da je zemlja ispunila sve fiskalne zahtjeve fonda u jednoj godini”, rekao je Caputo.
Upravni odbor MMF-a potvrdio je odobrenje sporazuma kasno u petak, dok su Svjetska banka i Međuamerička razvojna banka najavile zasebne pakete finansiranja u vrijednosti od 12 odnosno 10 milijardi dolara.
Dogovor s MMF-om, 23. za Argentinu, serijskog neplatišu, postao je sve hitniji za Milei. Dok je bivši ekonomist obuzdao ozbiljnu inflaciju, eliminisao hronični fiskalni deficit i okončao recesiju, nije uspio ukinuti stroge argentinske valutne kontrole ili ponovno izgraditi rezerve centralne banke potrebne za podupiranje peza i plaćanje dugova, prenosi SEEbiz.
Zbog toga je Argentina postala ranjiva na potrebu za naglom službenom devalvacijom, što bi moglo ponovno potaknuti inflaciju i naštetiti podršci Milei uoči izbora na sredini mandata u oktobru. Previranja na tržištu uzrokovana carinama američkog predsjednika Donalda Trumpa povećala su taj rizik, pogađajući argentinsku imovinu, kao i cijene njezinog izvoza soje i nafte.
Centralna banka bila je prisiljena potrošiti 2,5 milijardi dolara kako bi održala pezo u manje od mjesec dana, dok je kurs valute na crnom tržištu naglo oslabio od početka marta, udvostručivši pažljivo promatrani jaz u odnosu na službeni kurs, na 24 posto.
Promjena valutne strategije, koja je bila glavno oruđe za smanjenje pritisaka na cijene, “u najmanju bi ruku prisilila vladu da prihvati pauzu u svom nastojanju da smanji inflaciju, što je bila njena glavna politička priča”, rekao je Fabio Rodriguez, direktor argentinske finansijske konsultantske firme M&R Associates.