VAŠINGTON, Inflacija se pojavljuje kao pretnja ekonomskoj stabilnosti posle puno godina “mirovanja”, pa vlade država u svijetu moraju da se čuvaju politike koja podstiče maloprodajne cijene, ukazao je prvi zamjenik generalnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda Džon Lipski.
“Ovo ubrzanje inflacije mora ozbiljno da se shvati, jer stvara potencijalno značajne izazove za ekonomsku stabilnost”, rekao je Lipski i dodao da se ne može isključiti mogućnost povratka na sedamdesete godine visoke inflacije i rastućih inflatornih očekivanja.
Premda je skok cijena energije i drugih sirovina glavni uzrok ove opasnosti, doprinos daju, prema njegovim riječima, i niske kamatne stope centralnih banaka i pad vrijednosti dolara.
U SAD, kako se ekonomski rast bude oporavljao, kretanja maloprodajnih cijena dobijaće na značaju u Upravi federalnih rezervi, rekao je Lipski, koji je prije dolaska na dužnost u MMF, 2006. godine, bio glavni ekonomista američke investicione banke “JPMorgan Čejs”, prenosi agencija Blumberg.
On je ukazao da niske kamatne stope imaju “statistički značajan uticaj na cijene sirovina” i dodao da i promene deviznih kurseva izgleda utiču na te cijene.
Istraživanja MMF-a pokazuju da bi cijena nafte bila 25 dolara po barelu niža da dolar nije izgubio na vrijednosti od 2002. do 2007. godine, rekao je Lipski, podsjetivši da su terminske cijene nafte prvi put ove sedmice preskočile nivo od 120 dolara za barel. Da nije depresijacije američke valute, cijene drugih sirovina, ne računajući naftu, bile bi 12 odsto niže.
Lipski je naveo da zemlje Bliskog istoka i Azije, koje kurseve svojih valuta vezuju za dolar, zbog toga trpe još teže inflatorne pritiske. U zoni evra, dodao je, naglo uvećanje inflacije i zabrinutost zbog mogućeg pogoršanja inflatornih očekivanja umanjuje povjerenje potrošača i ličnu potrošnju.
Zbog toga su izgledi inflacije s pravom centralni deo politike Evropske centralne banke (ECB), konstatovao je Lipski.
Predsjednik ECB ZZan-Klod Triše izneo je očekivanje da će inflacija u zoni evra “ostati visoka u prilično dugom vremenskom periodu pre nego što ponovo počne postepeno da opada”.
Lipski je pozvao tvorce ekonomske politike da podstiču investicije u proizvodnju nafte, izbegavaju protekcionizam u trgovini i smanje subvencije za biogoriva, kako bi doprinjeli obaranju cijena energetskih i drugih sirovina.
On je rekao da se poskupljenje kukuruza i soje delom može pripisati subvencijama u razvijenim zemljama za goriva dobijena iz tih sirovina.
Najnoviji skok cijena nafte, prema njegovim riječima, “kvalitativno se razlikuje” od ranijeg porasta posle 2003. godine, koji je bio podstaknut rastućom svetskom tražnjom.
Cijene sirove nafte su se skoro udvostručile u proteklih 12 mjeseci, a kukuruz, pšenica, riža, soja i druge sirovine su ove godine skuplje nego ikad.
U SAD, godišnja stopa rasta maloprodajnih cijena bila je u martu četiri odsto, prema 2,8 odsto u martu 2007, dok se inflacija u zoni evra ubrzala prije dva mjeseca na 3,6 odsto godišnje ili najviši nivo za skoro 16 godina.
MMF: Inflacija se vraća
