BANJALUKA, Novi pravilnik o podsticajima za razvoj poljoprivrede i sela za 2020. godinu trebalo bi da bude donesen krajem ovog mjeseca, a poljoprivredni proizvođači saglasni su da je budžet, mada povećan za četiri miliona KM i sada iznosi 75 miliona KM, premalen te da bi podsticaji za direktnu proizvodnju trebalo da budu daleko veći.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS kažu da će podsticaji prije svega biti usmjereni u kapitalne investicije, ali da će u obzir uzeti i mišljenja predstavnika udruženja poljoprivrednih proizvođača.
Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, ističe da se ipak ne mogu uvažiti svi prijedlozi, jer bi to značilo da budžet mora biti dva do tri puta veći nego što jeste.
“Ono što je novina jeste to što će novi pravilnik biti donesen već u januaru, a do sada je bila praksa da ga dobijamo tek krajem marta ili početkom aprila. Želimo da poljoprivrednici na vrijeme mogu planirati godinu i eventualno po potrebi preorijentisati svoju proizvodnju”, kazao je on.
Istakao je da podsticaji ne treba da budu osnova poljoprivredne proizvodnje, već ono što i jesu – podsticaji za dalji i dodatni razvoj.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS, istakao je da su tražili da se pravilnikom odredi da se dva miliona KM proslijede u robotizaciju farmi.
“Za robotizaciju se prijavilo 13 farmi i jedna koja bi bila ogledna farma na koju bi mogla dolaziti i djeca”, rekao je Usorac.
Dodao je da nije u redu da se više novca daje za neorgansku poljoprivredu, nego za organsku.
“Na primjer, za pšenicu se izdvaja 100.000 KM, a za organsku pšenicu 35.000 KM. Smatramo da organska i neorganska proizvodnja moraju biti makar ravnopravne”, zaključio je Usorac.
Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS, kazao je da su voćari uvijek nezadovoljni visinom budžeta, ali i time što izgradnja hladnjača i boks-paleta nije svrstana u kapitalne investicije.
“Iako je budžet ove godine povećan, to je i dalje premalo za potrebe agrara. Donekle smo zadovoljni što je prošle godine bila makar redovna isplata podsticaja”, rekao je Dojčinović.
Istakao je da su takođe nezadovoljni podrškom za podizanje novih zasada, jer je za jedan hektar sa kompletnom opremom potrebno oko 100.000 KM, a podsticaji su oko 3.000 KM po hektaru.
Prema njegovim riječima, upravo zbog loših podsticaja za podizanje zasada svake godine sve više voćara napušta proizvodnju.
“Proizvodnja koja je bila najprofitabilnija sada je postala nerentabilna. Veliki problem je i nezaštićeno tržište”, objasnio je Dojčinović.
Dodao je da su resorsnom ministarstvu uputili i primjedbu u vezi s visinom premije za proizvedeno i prodato voće.
“Želimo da premija bude fiksna. Navodno će sada premija biti do 20 feninga po kilogramu, ali mi nikada ne možemo dobiti toliko. Uglavnom dobijemo oko tri ili četiri feninga”, kaže Dojčinović.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra da više novca treba preusmjeriti u direktnu proizvodnju.
“Kada nema podrške za direktnu proizvodnju, onda nema ni konkretnih rezultata. Očekujemo da će novi saziv Savjeta ministara BiH učiniti konkretne korake u pogledu zaštite domaće proizvodnje, jer u agrarnom budžetu nemamo dovoljno sredstava koja mogu da pokriju štete koje nam nanosi nekontrolisani uvoz”, zaključio je Marinković.
Branko Mastalo, predsjednik Udruženja povrtara RS, kazao je da od četiri miliona KM, koliko je povećan budžet, povrtari nisu dobili ništa.
“Podsticaji za prodato povrće su do sada bili 1,8 miliona KM, a mi smo na sastanku Upravnog odbora Udruženja tražili povećanje i smatramo da podsticaji treba da iznose tri miliona KM, jer će time doći i do povećanje proizvodnje”, rekao je Mastalo. Anja Matarugić/Nezavisne
