BANJALUKA, Dok bh. poljoprivrednici tonu sve dublje zbog brojnih problema s kojima se susreću pri proizvodnji, hrana životinjskog porijekla u našu zemlju dolazi i sa drugih kontinenata, pa tako znatne količine mesa uvozimo iz Australije i južnoameričke države Urugvaj, a mlijeka i pavlake iz afričke zemlje Sijera Leone.
Podaci koji su nam ustupljeni iz Spoljnotrgovinske komore BiH pokazuju da smo u prvih devet mjeseci ove godine uvezli više od 25 hiljada tona mesa i drugih klaničnih proizvoda za jelo, dok bh. farmeri tvrde da su prinuđeni da na vrata farmi kače katance.
To meso, koje je, osim iz Australije i Urugvaja, stiglo i iz Holandije, Austrije, Njemačke, Italije, Turske, Poljske, Španije, Danske i Belgije, ali i brojnih drugih zemalja, koštalo nas je više od basnoslovna 93 miliona maraka. Da nevolja bude veća, u istom smo periodu ostvarili šest puta “mršaviji” izvoz mesa, “težak” tek oko 15 miliona KM.
Tu, međutim, nije kraj mukama bh. proizvođača, jer ništa optimističnija statistika nije ni kada je u pitanju naša spoljnotrgovinska razmjena mlijeka i mliječnih proizvoda.
“U prvih devet mjeseci uvezli smo tih proizvoda čija je masa oko 55,5 miliona kilograma, a vrijednost oko 123,6 miliona maraka”, navodi Aida Alić, šef Službe za informisanje u Spoljnotrgovinskoj komori BiH.
Ove podatke bh. poljoprivrednici i proizvođači komentarišu sa velikom dozom ljutnje. Po ko zna koji put ponavljaju da su i više nego teški uslovi za proizvodnju i konkurentnost u BiH.
Ne štedi riječi Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika Tuzlanskog kantona, kojim kritikuje činjenicu da nam proizvodi, koje bi u “normalnim” uslovima mogli da proizvedemo u izobilju, dolaze sa drugih kontinenata.
“Političari su se stavili u nacionalne korpuse i narod dijele, a ljudi su još gori pa neće da ih kazne. Trgovačkom lobiju u interesu je da uvozi što više, a ovdje niko ne ulaže u proizvodnju. Sve zemlje stimulišu izvoz poljoprivrednih proizvoda, a nas kažnjavaju. Naš poljoprivrednik je bukvalno na koljenima”, ističe Hasanović.
Podacima koji oslikavaju koliko i iz kojih zemalja uvozimo hranu koju svaki dan postavljamo na trpezu zaprepašteni su i poljoprivrednici u RS.
“Svaki komentar je suvišan. Zato imate to da nam fosfate stavljaju u mesne prerađevine, jer je to meso staro i trebalo ga je baciti. Dovozi se sa hemijom i prodaje se našem stanovništvu. Ma, to je jedno ludilo”, ilustruje Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i stočara RS.
Zbog ovakve situacije Stojan Marinković, predsjednik Komisije za zaštitu domaće proizvodnje BiH, koja radi pri Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je neophodno uvesti robno deklarisanje sa takozvanom sljedivosti proizvoda.
“Na taj način bi kupac znao koje je meso, na primjer, porijeklom iz Perua, a koje je proizvedeno u BiH”, pojašnjava Marinković.
Sa druge strane, inspektori kažu da rade sve što je u njihovoj moći.
“Veterinarska inspekcija je za devet mjeseci naložila uništavanje 142 kilograma namirnica životinjskog porijekla”, navode u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove.
Poljoprivrednici, međutim, nisu zadovoljni. Od nadležnih traže da im pomognu da prebrode krizu u kojoj se nalaze, kako bi, ako ništa, bili konkurentni bar na vlastitom tržištu.
Zemlje iz kojih uvozimo
Meso i drugi klanični proizvodi za jelo
Holandija
Njemačka
Turska
Poljska
Australija
Urugvaj
Belgija
Danska
Mlijeko i mliječni proizvodi
Njemačka
Češka
Slovačka
Holandija
SAD
Litvanija
Turska
Sijera Leone
Uvoz u BiH od januara do septembra
25.468.155 kilograma mesa i ostalih klaničnih proizvoda
55.499.040 kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda
Nezavisne novine
1 komentar
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
Pa samo da se zan da se u EU može izvoziti proizvod životinjskog porijekla koji je proizveden od životinje koja je okoćena i uzgojena u njoj(BiH) a nikako uvesti sirovinu proizvesti kobasice i izvesti,to neće ići,po ovim podacima je vidljivo da bih bili gladni da nije uvoza a ono što mi imamo u tovu se pojede i preradi za jedan dan kada se preračuna na broj stanovnika i instalisane kapacitete u prerađivačkoj industriji,znači gospodo poljoprivrednici treba raditi i nastojati uvećati imanja i broj grala stoke a ne sa dva utovljena bika očekivati da se zivi godinu dana,ta vremena su prošla.