BANJALUKA, Mladi školovani ljudi sve više prepoznaju poljoprivrednu proizvodnju kao šansu za vlastiti biznis, ali i osnovni izvor zarade, pa dobre rezultate ostvaruju baveći se uzgojem voća, povrća, žitarica, ali i pilića.
Većina njih su poljoprivredni inženjeri koji su odlučili da znanje stečeno na fakultetu iskoriste na najbolji mogući način, pokrenuvši vlastitu proizvodnju.
Ljubav prema djedovini, ali i želja za osnivanjem vlastitog poljoprivrednog gazdinstva potakla je prije četiri godine brata i sestru Petra i Mariju Radulović da započnu organsku proizvodnju žitarica. Iako nastanjeni u Banjaluci, odlučili su da iskoriste potencijale svog rodnog kraja pa su na području Petrovca zasijali žitarice na pet dunuma.
– Kako je vrijeme odmicalo, proširivali smo proizvodnju i sada više nismo samo sestra i ja, sada nas je devet u timu. Tim čine mladi ljudi sa područja Petrovca, poljoprivredni inženjeri, tehnolozi i ekonomisti – ispričao je Radulović.
Dodaje da je zajedeno sa kolegama osnovao poljoprivrednu zadrugu “Klekovača” s ciljem da ona jednog dana postane nosilac poljoprivrednog razvoja opštine.
– Prije četiri godine proizvodnju smo započeli na svega pet dunuma, a sada imamo 200. Na parcelama preovladavaju lan, uljana repica, raž, heljda i kukuruz – rekao je Radulović.
Ističe da, s obzirom na to da je riječ o organskoj proizvodnji, prinosi su znatno manji nego u konvencionalnoj proizvodnji, a sve što proizvedu plasiraju na tržište RS.
U proizvodnji voća i povrća šansu za unapređenje profesije, ali i mali porodični biznis prepoznao je i student prve godine Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci Nemanja Ninić koji se na svom porodičnom imanju u okolini Banjaluke bavi voćarstvom i plasteničkom proizvodnjom povrća. Ističe da se uz mnogo truda i upornosti od vlastitog rada može živjeti.
– Na svom poljoprivrednom gazdinstvu imam jedan i po hektar obradive površine pod zasadom kruške i šljive i plastenik od 300 kvadrata u kojem proizvodim paradajz – ispričao je.
Dodaje da u voćnjaku ima 1.000 stabala kruške i 500 stabala jabuke, dok je u plasteniku zasađeno oko 800 struka paradajza. Sve što proizvede Ninić prodaje na domaćem tržištu, a ove godine će zbog jakog mraza prinos voća biti umanjen za oko 70 odsto, ali će zato zarada od paradajza biti dobra, jer očekuje prinos od oko osam tona.
Diplomirani inženjer poljoprivrede iz Prnjavora Dejan Popović već šest godina se bavi poljoprivrednom proizvodnjom. Na svom gazdinstvu, na oko dva hektara uzgaja tri vrste kruške, a bavi se i uzgojem pilića.
– Kad vremenski uslovi dozvole, voće dobro rodi pa je i zarada dobra. Može solidno da se živi od poljoprivrede, samo treba biti uporan i uložiti dosta truda – rekao je Popović.
Pomoć
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS pomaže mladim poljoprivrednicima pri pokretanju proizvodnje.
– Pomoć se ogleda u tome što poljoprivrednici mlađi od 40 godina, koji su nosioci poljoprivrednog gazdinstva, dobijaju dodatnih deset odsto pri obračunu premija za proizvedeno i prodato mlijeko, voće, povrće, kao i dodatnih pet odsto ako imaju formalno poljoprivredno obrazovanje, odnosno diplomu poljoprivrednog fakulteta – rekli su u Ministarstvu. Glas Srpske
