Mladi neće u farmere

BANJALUKA/BIJELJINA, Iako brojni stručnjaci smatraju da bi građani bez posla trebalo da se orijentišu na proizvodnju hrane na selu, omladina u RS izbjegava posao na farmama.

Alarmantan je podatak Republičkog zavoda za statistiku, prema kojem se prošle školske godine u srednjim školama u RS školovalo samo 20 farmera, od ukupno 50.452 srednjoškolca.
To zanimanje moglo je da se izuči u Poljoprivrednoj i medicinskoj školi Bijeljina, ali je interesovanje učenika izostalo, tako da ove školske godine učenike nisu ni upisivali u spomenuti smjer.
“U našoj školi je prošle godine tek 15 učenika steklo zvanje farmera. Sada nemamo nijednog. Interesovanje je slabo. Učenici koji su ranije upisivali taj smjer činili su to jer nisu uspjeli da upišu ništa drugo. Zato i ne čudi da je to bilo jako loše odjeljenje, a mnogi od tih učenika su i napustili školovanje”, kažu u bijeljinskoj obrazovnoj ustanovi.
Praktičan rad učenika koji su se školovali za farmera odnosio se na posao na poljoprivrednim dobrima, odnosno farmama.
Tamo su sticali korisno znanje za uspješno bavljenje stočarstvom, koje sve više izlazi iz okvira tradicionalne proizvodnje, a uvode se nove tehnologije, koje pospješuju prinose mlijeka, mesa i ostalih animalnih proizvoda. Ali, za mlade taj posao, očigledno, nije atraktivan.
“Ma, ovdje svi bježe od sela, ne samo mladi, zato što je na selu težak posao. A, recimo, u Njemačkoj postoji škola za farmere, gdje se upisuju djeca i oni koji pokažu više znanja upisuju se u više škole. Čak mogu i da doktoriraju. To je fenomenalan primjer i tako nešto bi trebalo da se uvede i kod nas”, smatra Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Ne čudi se Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika “Stočar” iz Bijeljine, što mladi neće u farmere.
“Da bi radio onako kako to struka nalaže, poljoprivredni proizvođač treba da se što više edukuje. Moraju svakodnevno da uče i da dopunjavaju svoje znanje. Potrebni su nam školovani farmeri i škola je u tom smislu korisna, ali mladi ljudi neće da se bave tim poslom, pošto vide kako se njihovi roditelji muče. Od ovog zanimanja se sve teže živi”, ističe Nikolić.
Mladi, dakle, nisu zainteresovani za život na selu, već ih sve više upisuje fakultete, što pokazuje i podatak da se najviše srednjoškolaca školuje u gimnazijama, kako bi nakon toga svoje ime upisali i u indeks. Nezavisne novine