BEOGRAD, Poziv je na stolu, ali odgovor kada misija Međunarodnog monetarnog fonda dolazi u Srbiju, još ne stiže.
Sva je prilika da će Srbija rebalans ovogodišnjeg, ali i nacrt budućeg budžeta raditi bez nadzora misije MMF. Kako “Novosti” saznaju, zasad je neizvjesno i da li će delegacija koja je doskora vodila pregovore MMF sa Srbijom ostati u istom sastavu. Izvjesno je, međutim, da je tema pregovora potpuno novi aranžman, odnosno da nova vlada neće razgovarati o onome što je ranije dogovarano sa MMF. Ako je za utjehu, poznavaoci politike Fonda kažu da je bolje što će se sa pregovorima malo sačekati. Da se, kako kažu, vide prvi, nadaju se, pozitivni rezultati mjera fiskalne konsolidacije.
Od posljednjeg dogovora sa MMF, koji nismo uspjeli da ispunimo ni početkom ove godine, sada smo još dalje. Preporučeni “minus” u budžetu od 4,25 odsto domaćeg proizvoda davno smo probili. Još u februaru je procjenjeno da ćemo ovaj plan premašiti za najmanje jedan procenat. Sada je manjak dogurao do čak sedam odsto BDP. Cilj nove vlade je da ga tokom 2013. spusti na nivo ispod četiri odsto. A u međuvremenu pred MMF ćemo morati sa jakim obećanjima.
– Iz ugla održavanja makroekonomske stabilnosti, sporazum sa Međunarodnim monetarnim fondom je veoma bitan – kaže Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta. – Zato, po meni, nije pitanje da li će biti pregovora sa MMF, već samo kada će to biti. Pregovaraće se sigurno.
Naruku nam nikako ne ide ni nivo duga Srbije. Zakonski limit, 45 odsto svog proizvoda, probili smo već krajem prošle i početkom ove godine. Trenutno smo u kreditu, po metodologiji Ministarstva finanija, 53,4, a po parametrima Narodne banke Srbije, čak 55 odsto BDP. A misija očekuje da javni dug vratimo u zakonske okvire. Makar Srbija i promijenila zakon i dozvolila sebi da se zaduži i više, iskustvo zemalja u tranziciji pokazuje da dužnička kriza kuca na vrata upravo na nivou od 45 odsto domaćeg proizvoda. Zasad iz nove vlade stiže samo najava novog zaduživanja – 2,2 milijarde evra, doduše, po povoljnijim uslovima.
Nada da ćemo poslije izbora brzo izgladiti aranžman sa MMF se zasnivala na planu da ćemo smanjiti subvencije, masu zarada i povećati poreze, prije svega onaj na dobit preduzeća, dohodak građana, porez na imovinu i PDV. Porez na dodatu vrijednost nova vlada će povećati kao posljednju mjeru i to najviše za dva odsto samo gornju stopu. O povećanju oporezovanja imovine, naročito građana, još se ne priča. Jasno je da će država od sljedeće godine uzimati više poreza od profitabilnih preduzeća. Kada je riječ o masi zarada u javnom sektoru, teško da će se značajno smanjiti. Otpuštanja neće biti, zarade neće biti zamrznute, a jedina mjera koja bi mogla donekle da smanji izdatke za plate je plan da se odrede maksimalni iznosi. Efekti svih ovih mjera, međutim, osjetiće se tek naredne godine.
Stari zahtjevi
Reforma javnih preduzeća i tržišta rada su neke od starih pretpostavki dogovra sa MMF. Prva podrazumijeva prodaju društvenih, još neprodatih firmi, ali i profesionalizaciju upravljanja javnim preduzećima, pa i njihovu privatizaciju. Dugo se traže i izmjene Zakona o radu, koje bi produžile mogućnost zapošljavanja na određeno vrijeme, na tri, umjesto na jednu godinu, ali i manje troškove za otpuštanja, pošto bi poslodavac plaćao otpremnine samo za godine staža koje je radnik proveo kod njega. Novosti
