BRISEL, Ministri finansija evrozone potvrdili su danas set kratkoročnih mjera pomoći Grčkoj, uključujući produženi rok otplate kredita i prilagođavanje na kamatne stope, prenosi AFP.
Kako se navodi, ministri su predložili Atini nekoliko malih mjera, kao nagradu za sprovođenje posljednje runde reformi u okviru ogromnog programa pomoći – trećem od 2010. godine.
Šef Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM) Klaus Regling izjavio je da će te mjere početi da se realizuju sljedeće nedjelje.
Ipak, ministri su odbili da objave drugi službeni izvještaj o finansijskoj pomoći, kako se očekivalo, navodeći da je ostalo još nekoliko otvorenih pitanja o napretku Grčke u sprovođenju reformi.
Grčki ministar finansija Euklid Cakalotos pozdravio je večeras napredak u pregovorima o finansijskoj pomoći Grčke i ministara finansija evrozone, ali i upozorio kreditore, uključujući i MMF, da ne pritiskaju zvaničnu Atinu sa reformskim mjerama koje nisu dogovorene, prenosi Rojters.
“Grčka ekonomija je pretrpela ogromnu količinu reformi. Sada je vreme da ubiramo plodove tih reformi. Veoma je važno za obe strane, uključujući i MMF, da ne ugrozi taj napredak unoseći nesigurnost”, rekao je Cakalotos.
Prema njegovim rečima, ne bi trebalo da se Grčka uslovljava zahjtevima, koji do sada nisu računati, a koji se odnose na trenutnu političku i socijalnu situaciju.
Cakalotos je kazao da je zahvalan na kratkoročnim mjerama koje bi trebalo da olakšaju plaćanje grčkog duga, ali i da se smanjuje različitost stavova o grčkim budžetskim planiranjima.
Kako je rekao, ostalo je da se riješe tri od četiri problema, ali nije precizirao koja.
Ministri finansija evrozone sastali su se danas u Briselu kako bi postigli kompromis u pogledu pitanja grčkih reformi u posljednjem pokušaju da do kraja godine dobiju pomoć MMF-a za grčki spasilački program.
Kreditori iz evrozone traže od Grčke, u okviru 86 milijardi evra vrijednog paketa pomoći, da sprovede opsežne reforme i proda državnu imovinu, ali pregovarači do sada nisu uspeli da se dogovore o reformama u oblasti radnog zakonodavstva i energetike, odnosno o grčkim fiskalnim ciljevima za 2018. godinu.
Dogovor bi omogućio razgovor o značajnim mjerama za ublažavanje grčkog duga, koji iznosi oko 180 posto bruto domaćeg proizvoda, najviše u evrozoni.
Prvi set kratkoročnih mjera, koji bi se primjenio prije 2018, predstaviće Mehanizam evropske stabilnosti, spasilački fond evrozone, ali je on daleko od dovoljnog da bi grčki dug učinio održivim, rekli su evropski zvaničnici. Tanjug