SARAJEVO, Sva tri poštanska operatera u BiH već skoro godinu dana naplaćuju pismene pošiljke iz inostranstva koje sadrže robu, tako da je primaocu dodatno obračunata poštarina u iznosu od 1,80 KM po pošiljci.
Po svemu sudeći, ova naplata od građana je nelegalna.
Barem tako tvrdi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, koje je o ovoj naplati, a djelujući prema brojnim pristiglim pritužbama, obavijestilo Agenciju za poštanski promet BiH. Ovaj dopis u posjedu je portala BUKA.
Naime, Ministarstvo je 10. jula 2018. godine zatražilo provjeru informacije u vezi sa nelegalnom naplatom dodatne poštarine pri uručenju običnih pošiljki iz međunarodnog prometa koje sadrže robu koja ne podliježe carinskim naknadama, a koju vrši javni poštanski operater BH pošta. Ministarstvo je zatražilo od Agencije za poštanski promet provjeru ovakvog postupanja i u poslovanju druga dva javna poštanska operatera, te su zatražili izjašnjenje o narednim aktivnostima Agencije u sprječavanju kršenja eventualnih domaćih i međunarodnih propisa.
Ministarstvo je u dopisu datiranom 26.7.2018. godine navelo kako je Agencija odgovorila da raspolaže informacijama o ovakvom postupanju u ponašanju sva tri javna operatera BiH, te da su priložili pisanu korespondenciju koju je Agencija uspostavila sa javnim poštanskim operaterima, počev od marta “tekuće godine” (tj. 2018.godine) , a o čemu Ministarstvo nije bilo upoznato.
“S obzirom na navedeno i na činjenicu da ste u vezi ove nelegalne naplate zaprimili prijave određenog broja korisnika poštanskih usluga, potrebno je da hitno postupite, u skladu sa svojim obavezama propisanim članom 10.st: (1) i (2), te nadležnostima iz stava (5) tač: b),d),e) istog člana, a u vezi člana 9 stav (3) Zakona o poštama BiH, a što predstavlja prekršaj u skladu sa članom 21.navedenog Zakona”, stoji u dopisu koje je Ministarstvo prometa dostavilo Agenciji za poštanski promet BiH.
Ministarstvo u dopisu koje potpisuje tadašnji ministar Ismir Jusko podsjeća da je odredbom 15.6 Svjetske poštanke konvencije propisano da “nije dozvoljeno korisniku naplatiti bilo kakve druge poštarine osim onih predviđenih Aktima, a odredbom 15.2 da “poštarinu može naplatiti samo država porijekla ili njen javni operater i to za prevoz pismonosnih pošiljki i poštanskih paketa. Poštarina uključuje dostavu pošiljke na adresu, pod uslovom da za tu vrstu pošiljke pomenuta usluga u odredišnoj državi”.
Takođe, odredbom 20. navedene Konvencije, javni operater države odredišta može od korisnika naplatiti carinsku taksu, ali samo za pošiljke prijavljene na carini u skladu sa domaćim zakonodavstvom, stoji u ovom dopisu.
S tim u vezi, u konkretnom slučaju u kojem javni operateri BiH nelegalno naplaćuju dodatnu poštarinu, radi se o pošiljci koja ne podliježe carinskom pregledu, odnosno carinskim taksama, a za koju postoji usluga propisana članom 5.i 6. Zakona o poštama Bosne i Hercegovine. Navedenim odredbama Konvencije definisano je da su to pismonosne pošiljke i poštanski paketi za koje nije dozvoljeno naplatiti poštarinu prilikom dostave na adresu!
Prema našim informacijama, Agencija je uputila naloge javnim operaterima o hitnoj obustavi ove vrste naplate poštarine. A Ministarstvo je informisalo Savjet ministara Bosne i Hercegovine o navedenoj naplati poštarine.
Kako je početkom novembra javio Avaz, iz “BH pošta” negiraju da je riječ o bilo kakvoj nelegalnoj naplati i naglašavaju da te pošiljke koje sadrže robu moraju imati barkod, a zapravo prispijevaju bez njega, te da će biti formiran tim predstavnika sva tri javna poštanska operatera i ministarstava komunikacija i prometa da se riješi taj problem.
Takođe, sva tri poštanska operatera tražila su da se sa dnevnog reda skine Informacija Ministarstva komunikacija dok se o svemu ovome ne napravi sveobuhvatna i i kvalitetna informacija.
Slijedom ove informacije, kontaktirali smo, kako Agenciju za poštanski promet, tako i sve javne poštanske operatere u BiH, da provjerimo o čemu se zapravo radi.
Očigledno je da, iako pojedinačni iznos i nije tako velik, gledajući ukupan broj pristiglih pošiljki, radi se o velikim iznosima koje poštanski operateri uprihoduju po ovoj osnovi. Samo u Banjaluku pristigne oko 1500 paketa dnevno. Radi se o milionskim prihodima za poštanske operatere u BiH, a koje su oduzete građanima.
Pošte imaju pravo da naplaćuju poštarinu za pakete koji u BiH dolaze iz inostranstva, ali na način i pod uslovima koji su propisani Svjetskom poštanskom konvencijom, a koju je ratifikovala Bosna i Hercegovina.
Do momenta pisanja teksta stigao nam je jedino odgovor od Pošta Srpske. Oni tvrde kako je sve usklađeno i da nema ništa sporno u ovoj naplati.
Odgovorili su kako se naplata poštarine u iznosu od 1,80 KM vrši od 19.03.2018. godine, a odnosi se na rukovanje preporučenom pošiljkom u unutrašnjem saobraćaju i u skladu je sa Cjenovnikom usluga Pošta Srpske.
Navedena poštarina se naplaćuje za pismonosne pošiljke čiji je sadržaj roba, a koje prispjevaju Poštama Srpske kao obične pismonosne pošiljke, odnosno bez obaveze pojedinačnog evidentiranja kroz manipulativne isprave. Izmjenom tehnološkog postupka se te pošiljke sada pojedinačno evidentiraju u svim fazama prenosa, te je omogućeno i praćenje (tracking) za iste od njihovog ulaska pod nadležnost Pošta Srpske do uručenja.
Navode kako su u proteklom periodu bili suočeni sa povećanim brojem reklamacija korisnika koje su se odnosile na neuručenje navedenih pošiljaka i sumnju da je do njihovog gubitka dolazilo na području koje pokrivaju Pošte Srpske. Sva tri javna poštanska operatera u BiH su uvođenjem pojedinačnog evidentiranja povećali bezbjednost, sigurnost i kvalitet u prenosu pošiljaka.
Dalje, u skladu sa propisima koji regulišu unutrašnji i međunarodni poštanski saobraćaj, korisnicima nije omogućeno da putem Pošta Srpske šalju robu u pošiljkama bez registrovanog broja prijema, odnosno robu nije moguće poslati u običnoj pošiljci. Samim tim, donošenjem navedene Odluke, Pošte Srpske su izvršile usklađivanje procesa prenosa i uručenja običnih međunarodnih pismonosnih pošiljaka u uvozu sa važećim propisima. S obzirom na činjenicu da ove pošiljke sadrže robu i time po svojim dimenzijama ne spadaju u standardizovane pošiljke, odnosno nemoguće ih je uručiti putem poštanskih kovčežića, kao što je predviđeno za obične standardizovane pošiljke, ostavlja se Obavijest o prispjeću pošiljke i pošiljka se pojedinačno evidentira, te se tretira dalje kao preporučena pošiljka i samim tim se naplaćuje poštarina u skladu sa Cjenovnikom kao što je prethodno navedeno. Takođe, Aktima Svjetske poštanske unije je propisano da sve pismonosne pošiljke koje sadrže robu moraju imati registrovani broj prijema.
“Dodatno napominjemo da se za sve pošiljke koje prispjevaju u Pošte Srpske pojedinačno evidentirane, ova poštarina ne naplaćuje, kao ni za obične pismonosne pošiljke koje ne sadrže robu. Sa navedenom izmjenom u tehnološkom postupku upoznate su sve nadležne institucije: Ministarstvo saobraćaja i veza RS, Agencija za poštanski saobraćaj BiH, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, Svjetski poštanski savez i Post Europ”, stoji u odgovoru dostavljenom portalu BUKA od strane Pošta Srpske.
Kako ističu, Predstavnici Svjetskog poštanskog saveza boravili su u Poštama Srpske od 26.11 do 30.11. i konstatovali da vrše evidentiranje običnih pismonosnih pošiljaka sa robom u uvozu, te izjavili da se time krše ni interni akti ni pravila Svjetskog poštanskog saveza.
Naglašavaju da je prenos robe u običnim pismonosnim pošiljkama izazov sa kojim se suočavaju svi poštanski operateri u svijetu, pokušavajući da pronađu adekvatno rješenje.
“U posljednjoj sedmici novembra, tim poštanskih eksperata je, u okviru navedenog projekta Svjetskog poštanskog saveza, izvršio analizu procesa u Poštama Srpske. U okviru rezultata analize, ekspertni tim je pozitivno ocijenio tehnološke procese koje Pošte Srpske sprovode sa pošiljkama koje iz inostranstva prispjevaju, a sadrže robu”, naglasili su.
Iz Udruženja potrošača navode kako su poštanski operateri u BiH donijeli odluku o dodatnoj naplati dostave pismonosnih pošiljki koje sadrže robu, a koja ne podliježe carinjenju, dovodeći u zabludu potrošače koji su u ovakvoj vrsti dostave oslobođeni bilo kakvih naknadnih taksa i poštarina.
U julu je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH izvršilo provjeru informacija o donesenim Odlukama sva tri poštanska operatera i naplatama dodatne poštarine za uručene obične pošiljke koje sadrže robu koja ne podliježe carinjenju.
Murisa Marić iz Udruženja potrošača DON iz Prijedora ističe za BUKU kako je utvrđeno da se poštarina i prema našem zakonodavstvu (Zakon o poštama BiH čl. 5 i 6.), te obavezujućim aktima Svjetske poštanske unije čija smo članica ne može naplaćivati, „jer su to pismonosne pošiljke i poštanski paketi za koje nije dozvoljeno korisniku naplatiti poštarinu prilikom dostave na kućnu adresu.“
„Razlozi koje navode poštanski operateri o povećanom broju pismonosnih pošiljki ovakve vrste ne oslobađa ih obaveze poštivanja kako BiH zakonodavstva, tako i međunarodnih akata. Prema međunarodno potpisanoj konvenciji propisano je da “nije dozvoljeno korisniku naplatiti bilo kakve druge poštarine osim onih predviđenih Aktima” a odredbom 15.2. “poštarinu može naplatiti samo država porijekla ili njen javni operater i to za prevoz pismonosnih pošiljki i poštanskih paketa. Poštarina uključuje dostavu paketa na adresu, pod uslovom da za tu vrstu pošiljke postoji pomenuta usluga u određenoj državi”, ističe naša sagovornica.
Ona dodaje kako je prilikom prijema pošiljki iz međunarodnom poštanskog prometa pomenutom Konvencijom u odredbi 20. definisano da javni operater države odredišta može od korisnika naplatiti carinsku taksu, ali samo za pošiljke prijavljene na carini u skladu sa domaćim zakonodavstvom.
„Iz svega navedenog da se zaključiti da nisu opravdana obrazloženja javnih poštanskih operatera za naplatu poštarine od 1.80 KM putem naljepnica na pismonosnim pošiljkama,već da se radi o nepoštivanju Zakona o poštama BiH i potpisanoj Konvenciji sa Svjetskom poštanskom unijom. Odluka o praćenju rada poštanskih operatera i URGENTNOM ukidanju nelegalne naplate dodatne poštarine povjerena je Vijeću Agencije za poštanski promet koja je nadležna za poštanski promet“, zaključuje Murisa Marić.
BUKA
* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)