Milekić: ERS posluje sve uspješnije

BANJALUKA, “Elektroprivreda RS” (ERS) i njena zavisna preduzeća usvojila su računovodstvene politike i akte kojima je uređeno finansijsko poslovanje i izvještavanje, prilikom čega se posebna pažnja posvećuje radu Interne kontrole i Odjeljenja interne revizije čije se preporuke sprovode, kazala je Branislava Milekić, generalni direktor ERS.

Ona je istakla da su Matično preduzeće ERS, hidroelektrane, termoelektrane, “Elektrodoboj” i IRCE dobili pozitivan revizorski izvještaj na finansijske izvještaje za 2009, dok su mišljenje sa rezervom dobila samo četiri distributivna preduzeća.
“Osnov za mišljenje sa rezervom u ove četiri distribucije je nemogućnost sticanja uvjerenja od strane revizora da je ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca, koja s krajem 2009. iznosi 213 miliona KM, dovoljna da bi ih svela na realno naplativa”, ukazala je ona.
Šta je, po Vama, bilo presudno za takvu ocjenu revizora?
MILEKIĆ: Sadašnji menadžment ERS, uključujući i uprave zavisnih preduzeća, potpuno je svjestan činjenice da su za donošenje ispravnih poslovnih odluka potrebni tačni finansijski izvještaji. Naši akcionari, prije svega Vlada RS kao većinski vlasnik, su u cjelosti uključeni u proces odlučivanja, u skladu sa nadležnostima i pravilima korporativnog upravljanja, što nas obavezuje da ih blagovremeno i tačno informišemo o bitnim stvarima.
U zadnje tri godine naši saradnici koji se bave finansijama i računovodstvom su imali zahtjeve, ali i snažnu podršku uprava da se provedu mjere za otklanjanje nedostataka u skladu sa preporukama revizora i da se u cjelosti finansijsko poslovanje i izvještavanje prilagodi međunarodnim računovodstvenim standardima. Što je najvažnije, ni uprave ni predstavnici vlasnika kapitala ne vrše uticaj na računovođe u pogledu željenog ili očekivanog rezultata. Nepravilnosti u bilansima iz prethodnog perioda, koje je uočio revizor, ispravljene su u skladu sa računovodstvenim standardima, što je omogućilo da revizor za većinu preduzeća bez rezerve potvrdi da finansijski izvještaji istinito i objektivno, po svim materijalno značajnim pitanjima, pokazuju finansijski položaj, rezultate poslovanja i tokove gotovine, u skladu sa međunarodnim standardima finansijskog izvještavanja.
Gdje je ERS napravio najveći napredak u odnosu na prethodne godine, pogotovo period prije 2006?
MILEKIĆ: Potpuno smo svjesni činjenice da su nam povjereni na upravljanje i korištenje veoma važni resursi RS, te stalna imovina čija knjigovodstvena vrijednost, nakon procjene, zaključno sa krajem prošle godine iznosi 3,26 milijardi KM. Isto tako smo potpuno svjesni da imamo obavezu javne usluge. Zbog svega toga shvatamo da nam je obaveza da proizvedemo dovoljne količine električne energije, te da obezbijedimo sigurno i kvalitetno snabdijevanje električnom energijom potrošača u RS, te da tržišne viškove što bolje prodamo kako bismo uspjeli obezbijediti uspješno poslovanje kompanije. Naše slabosti potiču od činjenice da su naši proizvodni objekti i najveći dio opreme stari 25 i više godina, da ugalj u rudnicima nije najadekvatnije eksploatisan u prošlosti, što ima za posljedice veliki zaostatak otkrivke, trenutno loš kvalitet uglja, teškoće u eksploataciji u rudniku u Gacku jer je eksploatacija u postojećem rudniku u završnoj fazi, što samo po sebi nosi velike teškoće.
Distributivna preduzeća imaju svoje teškoće koje potiču od činjenice da se u mrežu, trafo-stanice i ostala energetska postrojenja kojima raspolažu u toku rata i poslije rata ulagalo vrlo malo sredstava, na nekim područjima gotovo da se nije ni ulagalo. Naplata potraživanja od potrošača je bila zapuštena, što opterećuje odnose potrošača i distribucija, a gubici električne energije, što se najvećim dijelom odnosi na razne vidove krađe električne energije, neodrživo visoki. Naša poslovna politika polazi od navedenih činjenica.
Čini se da ERS značajne aktivnosti usmjerava i u modernizaciju postojećih objekata i smanjenje distributivnih gubitaka?
MILEKIĆ: Posebna pažnja se posvećuje održavanju i modernizaciji naših postrojenja, kako bismo povećali sigurnost sistema i smanjili broj neplanskih zastoja proizvodnih postrojenja. Godišnji remonti se pažljivo planiraju, nabavke se blagovremeno provode, prati se realizacija remonta, tako da su efekti višestruki. Skraćen je period remonta, što se odražava na obim proizvodnje, kvalitet remonta je poboljšan što potvrđuje vrijeme raspoloživosti postrojenja i ostvarena proizvodnja nakon remonta, smanjeni su troškovi remonta. Pogonska spremnost naših postrojenja, uz dobro vođenje sistema i dobre hidrološke prilike, omogućila je da smo u zadnje dvije godine ostvarili rekorde u proizvodnji električne energije, kao i uglja.
ERS je 2008. godine ostvario za 14 odsto veću proizvodnju u odnosu na 2007, a prošle godine za još 11 odsto više u odnosu na 2008. Ostvarena proizvodnja električne energije u 2009. predstavlja najveću proizvodnju od osnivanja ERS. Rudnik uglja Bogutovo Selo u Ugljeviku lani je ostvario po obimu drugu proizvodnju uglja u svojoj 110-godišnjoj proizvodnji.
Termoelektrana Gacko je 2008. godine ostvarila proizvodnju od 1.563 gigavat-časa, što je najveća proizvodnja od puštanja u rad termoelektrane 1983. Značajna sredstva su zadnje četiri godine, naročito 2008. i 2009, uložena u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće mreže i trafo-stanica, kao i u uređenje mjernih mjesta. Na ovaj način su stvoreni uslovi za sigurnije i kvalitetnije snabdijevanje potrošača i smanjenje tehničkih gubitaka. Veliki napori se ulažu u cilju smanjenja distributivnih gubitaka. Prisutan je stalni trend smanjenja, ali su rezultati još skromni. Procentualno izraženi distributivni gubici 2009. godine iznose 16,06 odsto, dok su godinu prije iznosili 17,3 odsto.
ERS je prošle godine zabilježio bolje finansijske rezultate u odnosu na 2008. godinu. Šta je na to uticalo i kakvi su poslovni rezultati “Holdinga” u prvom polugodištu ove godine?
MILEKIĆ: ERS je 2009. godine imao veću proizvodnju za 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a ostvario ju je sa rashodima koji su nešto niži u odnosu na 2008, iako uključuju povećanje amortizacije za 15 miliona, što je rezultat procjene vrijednosti imovine.
Na slobodnom tržištu realizovali smo 1.733 gigavat-časa električne energije, što je za 29 odsto više u odnosu na 2008. To nam je omogućilo da i pored pada cijena električne energije u prošloj godini ostvarimo dobit.
Ostvarena proizvodnja za prvih šest mjeseci ove godine iznosi 3.450,79 gigavata, što je za 13 odsto više u odnosu na 2008. Na slobodnom tržištu prodali smo 1.489 gigavata električne energije, što je za 42 odsto iznad godišnjeg plana i ostvarili smo po osnovu ove prodaje prihod od 95 miliona KM.
Od 1. jula TE Ugljevik koja, inače, proizvodi 30 odsto električne energije u RS, je u kapitalnom remontu. Predviđeno je zaustavljanje termoelektrane u trajanju od 100 dana, u kom periodu treba da se obavi rekonstrukcija kotla, kapitalni remont turbine i generatora, rekonstrukcija rashladnog tornja, rekonstrukcija postrojenja vlastite potrošnje. Energetski bilans je uobzirio ovo stajanje, ali ovo će se na godišnjem nivou neminovno odraziti na smanjenje proizvodnje, što može imati za posljedicu značajnije nabavke električne energije, a što neće biti bez uticaja na finansijski rezultat. RiTE Ugljevik je planirao gubitak u poslovanju u 2010. u iznosu od 16 miliona KM, ali i pored toga mi očekujemo da ćemo na nivou ERS zadržati trend pozitivnog poslovanja.
ERS i njegova zavisna preduzeća uključeni su u velike energetske projekte na Drini koje Vlada RS dogovara sa inostranim investitorima. Koji su konkretno najizgledniji projekti za realizaciju i kada se očekuje početak prvih radova?
MILEKIĆ: Za nas su najznačajniji projekti na Gornjoj Drini i to prije svega hidroelektrane Buk Bijela i Foča, jer smo u te projekte uložili značajna sredstva. Najdalje smo otišli u pripremi projektne dokumentacije za ove objekte, a istovremeno radi se o dobrim projektima u energetskom smislu, koji su ekonomski opravdani i obezbjeđuju održiv razvoj regije, što pokazuju do sada urađene studije. Za ove dvije hidroelektrane je urađeno idejno rješenje i prethodna studija opravdanosti. U toku je procedura za izbor projektanta koji će raditi idejni projekat, čiji se završetak očekuje početkom 2011. Do tada će biti završena i procedura odabira strateškog partnera, koji će s nama i EPS nastaviti aktivnosti na izradi studija i projekata i realizovati ove projekte. Za realizaciju ovakvih projekata potrebno je oko osam godina. U naredne dvije godine planirali smo da pripremimo potrebnu dokumentaciju. To je, orijentaciono, period kada bi mogla započeti gradnja objekata.
ERS ima interes za izgradnju hidroelektrana na Srednjoj Drini i to HE Srednje Tegare, Rogačica i Mala Dubravica. Ovih dana će biti gotovo idejno rješenje za navedene objekte. U toku je izrada idejnog projekta za Sutjesku, a u toku je tenderska procedura za odabir projektanta za izradu idejnog projekta za Paunce.
Smatrate li da bi investitori u energetske objekte u RS gdje god je to moguće trebali prije svega biti ERS i njegova zavisna preduzeća, pa tek onda privatni investitori?
MILEKIĆ: Prostor RS ima komparativne prednosti za razvoj proizvodnje električne energije, koje se ogledaju u raspoloživosti prirodnih resursa, prije svega uglja i hidroenergije. Prenosna mreža je zadovoljavajuće izrađena i povezana na teritoriji BiH, te je zadovoljavajuće povezana sa svim susjednim sistemima. Ograničavajući faktor za sve elektroenergetske sisteme i proizvodnju električne energije u regionu, pa tako i u RS, je buduća nesigurnost po pitanju ograničenja emisije gasova s efektom staklene bašte. Sistemi koji su bazirani na proizvodnji električne energije iz uglja biće jače pogođeni i ograničeni budućim obavezama. Strategija razvoja RS pokazuje da postojeći kapaciteti mogu u cjelosti zadovoljiti potrebe RS za električnom energijom do 2020, pa čak i do 2025. godine. Ovo znači da novi kapaciteti treba da rade za izvoz, a mogućnost plasmana će zavisiti od ponude, potražnje, mogućnosti prenosa, kao i od konkurentnosti novih kapaciteta. Da bi RS iskoristila svoje komparativne prednosti treba da se pokrene razvojno-ulagački ciklus u energetskom sektoru i on sigurno predstoji.
Šta je u tom pravcu planirano Strategijom razvoja energetike RS?
MILEKIĆ: Strategija predviđa da se u periodu do 2030. godine u elektroenergetski sektor investira oko osam milijardi, od čega do 2015. oko četiri milijarde. Naravno da “Elektroprivreda” i RS nemaju dovoljna sredstva za realizaciju tih investicija, ali su ERS i njegova zavisna preduzeća spremni da uđu u investicije koje će djelimično finansirati iz akumulirane dobiti, a najvećim dijelom iz kredita. Preferiramo model strateškog partnerstva s iskusnim kompanijama u proizvodnji i distribuciji električne energije koje bi ostvarile veća direktna ulaganja i koje bi bile spremne na podjelu poslovnog rizika između domaćeg i stranog investitora. Mi smo istakli za koje objekte ERS ima interes da učestvuje u investiranju. Pored zamjenskih blokova 300 megavata u Gacku i 300-400 megavata u Ugljeviku, naš prioritetni interes je projekat “Gornja Drina” (hidroelektrane Buk Bijela, Foča, Paunci i Sutjeska), zatim “Srednja Drina” (HE Tegare, Rogačica i Mala Dubravica) te “Gornji Horizonti” (HE Dabar, Nevesinje, Bileća), te “HE Dubrovnik II” sa “Hrvatskom elektroprivredom” ili neki drugi kapacitet nizvodno od brane Grančarevo, koji bi imao slične efekte kao “Dubrovnik II”.
Nepotrebne odluke supervizora za Brčko distrikt
Kako komentarišete posljedice odluke supervizora za Brčko vezane za snabdijevanje strujom distrikta?
MILEKIĆ: Odluke supervizora za Brčko distrikt su bile nepotrebne jer je ERS bio spreman da nastavi sa snabdijevanjem električnom energijom Brčkog, kao što je to činio sve do sada. Slažemo se da Brčko distrikt treba da ima riješen status u elektroenergetskom sektoru, kao kvalifikovani kupac, odnosno da ima slobodan izbor svog snabdjevača električnom energijom. Izmjenama Zakona o električnoj energiji iz septembra 2009. stvorene su i zakonske pretpostavke da ERS dugoročno snabdijeva Brčko električnom energijom na način kako je to i do sada činila. Stoga, nije bilo potrebe da se ovo pitanje problematizuje i da usljed toga dođe do podizanja cijene električne energije u distriktu. ERS smatra da nije doprinio tome. Štaviše, do 30. juna prošle godine nismo prodali količinu električne energije potrebnu Brčkom, očekujući da će se nastaviti isporuka električne energije po istoj cijeni kao i do sada. ERS i ovom prilikom iskazuje svoju namjeru da nastavi sa snabdijevanjem distrikta Brčko električnom energijom kao što je to radio prethodnih godina, zbog čega je u ugovoru sa distriktom iz januara 2010. za to ostavio mogućnost. RS je planirala u svom elektroenergetskom bilansu snabdijevanje Brčkog električnom energijom za svu 2010. i obezbijedila je za te namjene 333 gigavat-časa električne energije.
Uvjereni u povoljan ishod spora sa ČEZ-om
U kojoj fazi je arbitraža sa češkom kompanijom ČEZ i kakav ishod spora očekujete?
MILEKIĆ: Trenutno se u arbitraži sa ČEZ-om raspravljaju prigovori nadležnosti arbitraže u pogledu Vlade RS, kao tužene strane, jer Vlada nije potpisnik Sporazuma o provedbi, pa po tom osnovu ne može biti ni tužena strana. Do sada su se aktivnosti po pitanju arbitraže odvijale isključivo u vezi s izborom tri arbitra suca i promjenom arbitražne klauzule u Sporazumu o provedbi koja je predviđala arbitražu od jednog arbitražnog sudije. Dat je odgovor na zahtjev ČEZ-a da se pokrene arbitražni postupak i uložen je pomenuti prigovor nenadležnosti. Rano je govoriti o ishodu ovog arbitražnog postupka mada je ERS ubijeđen u povoljan ishod po nju. I pored toga ERS je uvijek spreman na mirno rješenje spora, ali samo ako se uvaže i njeni interesi i ako projekat ima povoljne ekonomske efekte za sve strane.  Nezavisne novine