BANJALUKA, Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u 2011. godini dostigao je 140 miliona KM i trostruko je veći od prošlogodišnjeg, čemu su, prije svega, doprinijele prve emisije trezorskih zapisa i obveznica RS, istakao je Milan Božić, direktor Banjalučke berze.
Ostvareni ukupni promet, čiji dvotrećinski nivo čine obveznice, drugi je najveći od osnivanja Banjalučke berze i već drugu godinu premašuje 60 odsto prometa hartija od vrijednosti u BiH.
Čak i kada se izuzmu novi finansijski instrumenti na tržištu kapitala RS, napominje Božić, prisutni su pozitivni pokazatelji rasta redovnog godišnjeg prometa za više od 60 odsto i povećanja broja transakcija za 40 odsto.
Iako kriza u evrozoni i dalje u velikoj mjeri utiče na investicionu klimu na finansijskim tržištima, Božić ocjenjuje da je sve više investitora koji su skloniji preuzimanju rizika i koristi trenutno stanje za ostvarivanje natprosječnih zarada.
U godini na izmaku je, ipak, došlo do pada berzanskog indeksa RS (BIRS) za oko 14 odsto?
BOŽIĆ: Opšti indeks Banjalučke berze je zaista izgubio 14 odsto vrijednosti u odnosu na početak godine, ali on ne pokazuje potpuno kretanja na tržištu kapitala RS. Naime, ključne komponente tržišta su zabilježile pozitivne trendove. To se posebno odnosi na akciju “Telekoma Srpske” koja čini 25 odsto BIRS, koja je u posmatranom periodu porasla za 6,38 odsto, što je zajedno sa dividendom od 0,21 KM po akciji donijelo investitorima ukupan prinos od oko 21,5 odsto na godišnjem nivou. Akcije iz sistema “Elektroprivrede RS” (ERS10), koje čine 50 odsto vrijednosti BIRS su u prosjeku porasle za 1,72 odsto, a indeks investicionih fondova (FIRS) za 5,29 odsto. Pad BIRS se može pripisati njegovoj strukturi, koja se u značajnoj mjeri oslanjala na nelikvidne akcije, što je posebno došlo do izražaja nakon što su izmjenama Zakona o privrednim društvima pojednostavljene procedure za istiskivanje malih akcionara.
Zaduženje kroz emisiju trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica na tržištu kapitala RS se pokazalo kao dobro rješenje
Do čega će to dovesti?
BOŽIĆ: Te promjene će otvoriti proces povlačenja akcionarskih društva sa Berze, što će uticati da se na tržištu kapitala RS u skoroj budućnosti nađe manji broj kompanija koje će obezbijediti veći stepen zaštite akcionarskih prava. Izazov za institucije tržišta kapitala i sudove će svakako predstavljati i pitanje pravične nadoknade akcionarima kojima su prinudno otkupljene akcije.
Koliko je učešće stranih investitora u trgovini u poređenje sa prethodnom godinom?
BOŽIĆ: Učešće stranih investitora u kupovinama u 2011. iznosi oko 42 odsto što je određeno povećanje u odnosu na 2010. kada je iznosilo 36 odsto. Učešče u prodaji iznosi oko 38 odsto, dok je prošle godine iznosilo 43 odsto, što govori o određenoj pozitivnoj promjeni raspoloženja stranih investitora.
Vlada RS se ove godine zaduživala preko Banjalučke berze kroz emisiju kratkoročnih trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica. Da li su bili povoljni uslovi tog zaduženja?
BOŽIĆ: Zaduženje kroz emisiju trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica na tržištu kapitala RS se pokazalo kao dobro rješenje. Istina, kamatna stopa na trezorske zapise se povećavala od početnih 2,47 odsto do 4,1 odsto u trećoj emisji, ali je u posljednjoj emisiji vraćena na 3,36 odsto što je rezultat određenog smirivanja stanja na globalnim finansijskim tržištima. Kamatna stopa na dugoročne obveznice je bila očekivano veća, 6,84 odsto, ali je RS na taj način dobila dugoročna sredstva pod znatno povoljnijim uslovima u odnosu na zaduženje na međunarodnom finansijskom tržišu. Procjene govore da bi na stranim tržištima kamatna stopa premašila 11 odsto, zbog sadašnjeg kreditnog rejtinga BiH. Emisija dugoročnih obveznica RS jeste uplaćena uz značajan diskont, jer je umjesto planiranih 120 miliona KM prikupljeno 108,5 miliona. Na taj način je postignuto da se u prvih šest godina plaća efektivno svega 5,5 odsto kamate, a razlika kamate do efektivnih 6,84 odsto tek na kraju sedme godine. Zajedno sa novcem koji je prikupljen kroz emisiju trezorskih zapisa, RS je kupila određeno vrijeme za stabilizaciju javnih finansija. Efekti ovog zaduženja će biti pozitivni samo ako ovo vrijeme bude iskorišteno za suštinske promjene u strukturi javne potrošnje.
Zbog čega nije uspio projekat povezivanja berzi istočnog Mediterana “X-net”, čiji je nosilac bila Atinska berza, a koji je trebalo da uključuje i Banjalučku berzu?
BOŽIĆ: Projekat je prekinut zbog eskalacije dužničke krize u Grčkoj, a zatim i u ostatku Evrope. Banjalučka berza se stoga fokusirala na implementaciju projektnih ciljeva u užem regionu, tako da danas već raspolažemo tehnologijom koja može povezati baze investitora sa nekoliko regionalnih berzi u jedinstvenu cjelinu.
Opšti indeks Banjalučke berze je izgubio 14 odsto vrijednosti u odnosu na početak godine, ali su ključne komponente tržišta zabilježile pozitivne trendove. U cilju toga ste dogovorili tehnološko povezivanje sa crnogorskom Montenegro berzom. Šta to konkretno donosi i da li projekat planirate proširiti i na druga tržišta u regionu?
BOŽIĆ: Saradnja sa Montenegrom berzom jedan je od najvažnijih rezultata u ovoj godini. Banjalučka berza je i do sada bila aktivna na međunarodnom planu kroz prezentaciju tržišta RS na portalima međunarodnih medijskih kuća i organizovanju investicionih konferencija u saradnji sa regionalnim berzama, ali je ovo prvi put da realizujemo konkretan projekat koji vodi ka značajnoj integraciji sa drugim tržištem kapitala i to uz korišćenje tehnologije koju smo sami razvili. Već u prvoj polovini 2012. imaćemo nekoliko brokerskih kuća u RS i Crnoj Gori koje će svojim klijentima ponuditi direktan pristup na oba tržišta kapitala, što je prvi konkretan projekat takve vrste u regionu. Očekujemo da ćemo dobiti za ovaj projekat i značajnu međunarodnu podršku. O ovom konceptu razgovaramo već skoro dvije godine i sa berzama u Skoplju, Beogradu i Sarajevu.
Koji su motivi opredijelili Banjalučku berzu da prioritetno ide u regionalno povezivanje, a ne prvo u uvezivanje sa Sarajevskom berzom?
BOŽIĆ: Kada je u pitanju saradnja u BiH, vrlo je vjerovatno da ćemo već početkom iduće godine imati dobre vijesti, s obzirom na to da je nekoliko banaka i brokerskih kuća koje rade u oba entiteta najavilo da će razmotriti naš projekat.
Uvešćemo nove finansijske instrumente
Kakva su Vaša očekivanja u pogledu kretanja na tržištu kapitala RS u 2012. godini i koji su planovi Banjalučke berze?
BOŽIĆ: Sljedeća godina će ponovo biti obilježena naporima EU da riješi probleme zaduženih članova, ali će neizvjesnost na finansijskim tržištima ipak biti nešto manja, s obzirom na to da su već kvantifikovani gubici i okvirno dogovoreni modaliteti njihovog pokrivanja. Na kretanja na tržištima kapitala u BiH u značajnom mjeri će uticati i mogućnost postizanja kompromisa u vezi sa pitanjima koja su bitna za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. Što se tiče planova Banjalučke berze za 2012, oni će se prvenstveno odnositi na razvoj tržišta novca kroz implementaciju savremene platforme za trgovanje i uvođenje novih finansijskih instrumenta, kao što su REPO ugovori, kao i na edukativne programe u cilju unapređenja opšteg nivoa finansijske pismenosti u društvu. Nezavisne novine