BANJALUKA, BRISEL, VAŠINGTON – Sudeći po planovima EU, SAD, kao i vlada u regionu, 2020. bi mogla biti godina kada će se međunarodna zajednica i domaće zapadnobalkanske političke elite dogovoriti o dubinskim reformama s ciljem povećanja transparentnosti pri javnim investicijama.
Naime, u narednih nekoliko godina bi u regionu zapadnog Balkana trebalo da bude investirano blizu deset milijardi evra evropskih i američkih, ali i drugih institucija, kao i domaćih sredstava u projekte energetike, transportnog povezivanja, ekološki održivih izvora energije, reformu javnih uprava i povećanja transparentnosti javnih finansija.
Uz ove projekte, treba računati i na projekte koji će se finansirati iz kineskih, ruskih i turskih izvora. Upravo su ove investicije “upalile alarm” kod brojnih evropskih i američkih političkih krugova. Kako nam je nedavno rečeno, EU i SAD su svjesne da nije ni u skladu s međunarodnim pravom, ali ni etički da se sprečava bilo koja suverena zemlja da donosi vlastite politike ekonomskog razvoja i čije strane investicije će prihvatiti.
“Postalo je svima jasno da je potrebno uvesti mnogo rigorozniju transparentnost finansiranja svih projekata, povećati efikasnost javne uprave i spriječiti zloupotrebe sredstava. Na taj način se očekuje da će se za projekte na zapadnom Balkanu moći kandidovati samo ona sredstva i izvori finansiranja koji su adekvatno transparentni i koji mogu ne samo dokazati porijeklo novca, već i kako će biti utrošen”, rečeno nam je.
Bilo kako bilo, svaka vlada iz svojih razloga odlučila se da će raditi na popravljanju transparentnosti u ovim oblastima. Primjera radi, vlasti RS će predočiti plan povećanja nadzora javnih investicija kroz angažovanje renomiranih međunarodnih nadzornih organa. Slične mjere planiraju i vlasti Srbije, a nedavno je o tome javno govorio i Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, kada je najavio da će se povući s pozicije predsjednika SNS-a.
“To radim jer ne želim da se SNS pretvori u dosovske stranke, gde će biti tajkuni, ljudi uvezani biznis-kombinacijama i koji nemaju nikakvu ideologiju”, rekao je Vučić, kako prenosi RTS.
Osim međunarodnog faktora, i poslovna zajednica je proteklih godina izvršila pritisak, a žele jednake uslove na tržištu u odnosu na privilegovane igrače bliske strankama. Takođe, želja je i da se u legalne tokove unese novac koji je nestao tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
Enes Osmančević, analitičar iz Tuzle, kaže za “Nezavisne” da već postoji niz pravila koje je međunarodna zajednica uvela kako bi se kontrolisali tokovi novca, te da je poznato da se kroz sumnjive tokove finasiraju aktivnosti poput prodaje oružja.
On, međutim, ističe da je osnovni zadatak domaćih, a ne međunarodnih institucija da kontrolišu kako se troši novac poreskih obveznika.
“To je stvar naše političke svijesti, shvatanja poreskih obveznika da je to njihov novac. U tom smislu mora postojati bolja svijest naših ljudi o značaju borbe protiv korupcije”, rekao je on. Izazov, kako kaže, predstavlja kontrola sistema i klijentelizam koji partije praktikuju, a građani dopuštaju, te da se mora raditi na promjeni načina razmišljanja ljudi o javnim resursima. Nezavisne novine