BANJALUKA, Agenciji za bezbjednost hrane BiH 22 opštine iz Republike Srpske dostavile su prijedloge svojih proizvoda koji bi trebalo da budu zaštićeni. Brendovi Hercegovine mogli bi da postanu kajmak, jagnjeće pečenje i uštipci, Bijeljine viljamovka, Ribnik želi da zaštiti domaću malinu, a Sokolac livadski med.
Na upitnik za zaštitu oznake originalnosti, geografskog porijekla i tradicionalnog ugleda hrane, koji je Agencija za bezbjednost hrane BiH uputila u 144 opštine, odgovor je stigao iz 54 lokalne zajednice.
Ukupno su 32 opštine FBiH i 22 iz Republike Srpske prijavile 155 prehrambenih proizvoda koji bi trebalo da postanu brend.
– Iz Hercegovine su osim kajmaka i jagnjećeg pečenja, prijavljeni i sir iz mijeha, domaća rakija šljivovica, cicvara od pšeničnog brašna i uštipci – kazao je šef Odsjeka za bezbjednost proizvodnje u Agenciji za bezbjednost hrane BiH Dragan Brenjo.
Foča, dodaje, želi da zaštiti jagnjeće meso, masni sir, ribu pastrmku i med, dok u Istočnom Starom Gradu smatraju da bi domaći brendovi trebalo da budu mliječni proizvodi, domaći sir i suvo meso.
– U Ribniku pored domaćih malina, žele da zaštite kupine i ribu, a u Novom Gradu bundevine sjemenke, podgrmečki kajmak, grmečki seljački hljeb i pitu maslenicu – kaže Brenjo.
On dodaje da je iz Kostajnice stigao prijedlog za zaštitu kostajničkog kestenovog meda, iz Laktaša originalni sir trapist, a u Rogatici žele da zaštite romanijski skorup kajmak i borički krompir i med. Bijeljina je, osim viljamovke, dunjevače i kasijevače prijavila i semberski kiseli kupus i pršutu.
U Republici Srpskoj trenutno ne postoji nijedan brendirani proizvod.
Pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske za resor prehrambene industrije Vid Kopanja rekao je da u Srpskoj radi na tome da se firme i privredna društva afirmišu, kako bi uz poboljšanu tehnologiju i razne vrste subvencija, dobili što kvalitetnije proizvode, koji bi mogli da postanu domaći brend. Dodaje da u RS postoji mnogo proizvoda koji svojim kvalitetom zaslužuju da postanu brend.
Predsjednik Udruženja proizvođača livanjskog sira Jozo Baković rekao je da autohtoni livanjski sir već godinama nije zaštićen, zbog čega se pojavljuju surogati koji se proizvode u više područja u FBiH i na tržištu ga prodaju kao svoj sir.
Baza podataka
Brenjo kaže da se konačno ukazala potreba za bazom podataka svih prehrambenih proizvoda, koji imaju posebne karakteristike, proistekle iz njihovih fizičkih i hemijskih osobina, načina proizvodnje i podneblja iz kojeg dolaze.
– Brend se ne registruje, niti se zaštićuje, on se stvara vremenom. Zaštićen proizvod, pored više cijene i boljeg plasmana, ima i veću konkurentnost na tržištu – kazao je Brenjo. Glas Srpske
2 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
imamo,imamo,…..Црног Ђорђа crno pivo bl pivare.ako neko nekad zaviri u knjige poslovanja vidjet ce koliko je ovaj patent kostao a.d.”bl pivara”.utjeha nam je jedino u sigurnosti da nam med i rakija nece toliko kostati i tako proci.
Zar Crni Gruja nije dobar banjalučki brend?