RIM – Sportisti koji će se ovog mjeseca popeti na pobjedničko postolje na Zimskim olimpijskim igrama u Italiji primiće najskuplje medalje u istoriji olimpijskog pokreta, što je direktna posljedica dramatičnog rasta cijena zlata i srebra na globalnim finansijskim tržištima.
Ovaj neočekivani skok vrijednosti plemenitih metala pretvorio je olimpijska odličja ne samo u simbol sportskog trijumfa, već i u materijalno najvrednije nagrade koje su olimpijci ikada dobili.
Organizatori će dodijeliti više od 700 medalja sportistima koji učestvuju u 116 disciplina i kategorija, uključujući alpsko skijanje, biatlon, hokej na ledu, umjetničko klizanje, brzo klizanje, ski-skokove i karling. Iako je za većinu sportista vrijednost medalje prije svega simbolična, kao potvrda godina odricanja, treninga i ličnih žrtava, njihova tržišna vrijednost sada je na istorijskom maksimumu, prenosi CNN.
Od Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine do danas, cijena zlata na svjetskim berzama porasla je za oko 107 procenata, dok je cijena srebra zabilježila još dramatičniji rast od oko 200 odsto. Ovaj rast rezultat je kombinacije ekonomskih i geopolitičkih faktora.
Centralne banke širom svijeta značajno su povećale kupovinu zlata kako bi diverzifikovale svoje devizne rezerve i smanjile zavisnost od dolara, dok su investitori, suočeni sa političkom nestabilnošću, ratovima, trgovinskim tenzijama i rastućim javnim dugom, masovno ulagali u zlato kao tradicionalno sigurno utočište. Istovremeno, srebro je privuklo snažnu potražnju ne samo investitora, već i industrijskog sektora, posebno zbog njegove upotrebe u tehnologijama energetske tranzicije.
Kao direktna posljedica ovih kretanja, procjenjuje se da zlatna olimpijska medalja danas ima materijalnu vrijednost od oko 2.300 dolara, što je više nego dvostruko u odnosu na njenu vrijednost prije samo dvije godine.
Srebrna medalja dostigla je vrijednost od približno 1.400 dolara, odnosno tri puta više nego u prethodnom olimpijskom ciklusu. Bronzane medalje, iako znatno manje vrijedne, takođe imaju svoju cijenu, ali ona iznosi svega oko 5,60 dolara, jer su izrađene od bakra.
Međutim, uprkos nazivu, zlatne medalje nisu izrađene od čistog zlata. Od ukupne težine od 506 grama, samo šest grama čini čisto zlato, dok je ostatak izrađen od srebra.
Ova praksa datira još od ranog 20. vijeka. Posljednji put kada su olimpijske zlatne medalje bile izrađene od čistog zlata bilo je na Olimpijskim igrama u Stokholmu 1912. godine. Tada su medalje bile znatno manje i lakše, pa su čak i po tadašnjim cijenama zlata imale relativno skromnu vrijednost. Preračunato u današnje cijene i uzimajući u obzir inflaciju, njihova vrijednost bi iznosila oko 530 dolara.
Današnje medalje izrađuju se od recikliranih metala, u skladu sa savremenim standardima održivosti i zaštite životne sredine. Za njihovu proizvodnju zadužena je italijanska državna kovnica novca i poligrafski institut, čime organizatori nastoje da spoje tradiciju, simboliku i savremene ekološke standarde.
Ipak, materijalna vrijednost medalja predstavlja samo jedan dio njihove ukupne vrijednosti. Kao istorijski i kolekcionarski predmeti, olimpijske medalje mogu dostići daleko veće cijene na aukcijama.
Kolekcionari su spremni da plate desetine hiljada dolara za medalje povezane sa velikim sportskim imenima ili značajnim istorijskim trenucima.
Tako je, na primjer, zlatna medalja sa Olimpijskih igara 1912. godine prodata za 26.000 dolara, dok je bronzana medalja iz 1920. godine prodata za 875 dolara, uprkos gotovo beznačajnoj vrijednosti metala od kojeg je izrađena.
Međutim, takvi slučajevi su rijetki, jer većina olimpijaca svoje medalje smatra najvažnijim ličnim dostignućem i simbolom vrhunca svoje karijere, pa ih čuvaju kao trajno svjedočanstvo svog uspjeha. Medalje predstavljaju ne samo sportsku nagradu, već i ličnu istoriju, nacionalni ponos i dio globalnog olimpijskog nasljeđa.
Analitičari očekuju da bi vrijednost olimpijskih medalja mogla nastaviti da raste i u budućnosti, ukoliko se nastavi trend visoke potražnje za plemenitim metalima. Geopolitičke tenzije, ekonomska neizvjesnost, rast javnog duga i promjena globalnih finansijskih tokova stvaraju uslove u kojima zlato i srebro ostaju izuzetno tražena imovina. U takvom okruženju nije isključeno da će medalje na narednim olimpijskim igrama, uključujući Ljetnje igre u Los Anđelesu 2028. godine, imati još veću materijalnu vrijednost nego danas.
Na taj način, olimpijska medalja, koja je oduvijek predstavljala vrhunac sportskog sna, danas postaje i simbol šire ekonomske stvarnosti svijeta, u kojem se vrijednost čak i najviših sportskih priznanja sve više prepliće sa globalnim finansijskim kretanjima. Zimske olimpijske igre, zvanično brendirane kao Milano Kortina 2026, počele su 6. i trajaće do 22. februara.