Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

    5. Decembra 2025. — 16:55

    Nastavlja se rat banaka i UIO

    5. Decembra 2025. — 15:43

    Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

    5. Decembra 2025. — 14:20

    Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

    5. Decembra 2025. — 13:31
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47

    Đokić: Izvjesno poskupljenje struje u Srpskoj

    3. Decembra 2025. — 15:57

    Gorivo u Srbiji najskuplje u regionu

    2. Decembra 2025. — 08:17

    Na Banjalučkoj berzi prebijeno više od 200 miliona KM

    4. Decembra 2025. — 09:26

    PURS: Za 11 mjeseci prikupljeno 324 miliona KM više nego prošle godine

    3. Decembra 2025. — 14:36

    Diversifikacija ključni princip za upravljanje rizicima

    3. Decembra 2025. — 13:00

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Akcije “Potkozarja” prodate za 4,2 miliona KM

    3. Decembra 2025. — 12:34

    Na dobošu akcije u 53 preduzeća iz Srpske

    30. Novembra 2025. — 08:02

    Uzrok rebalansa budžeta promjene u prihodima i prioriretima u rashodima

    25. Novembra 2025. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi 52.749 KM

    4. Novembra 2025. — 15:32

    Više od trećine uvoza BiH dolazi iz zemalja bivše Jugoslavije

    5. Decembra 2025. — 11:35

    Evropa ubrzano prelazi na mobilna plaćanja

    5. Decembra 2025. — 11:11

    Kupci u FBiH za crni petak potrošili 263 miliona KM

    2. Decembra 2025. — 12:10

    Lažni “crni petak”: Čak 96 posto prodavnica u FBiH napravilo prekršaj

    1. Decembra 2025. — 14:16

    Ski sezona na Jahorini počinje danas uz besplatno skijanje

    2. Decembra 2025. — 09:45

    Italija očekuje 14,4 miliona stranih turista tokom zime

    26. Novembra 2025. — 15:00

    Cijene kvadrata u Budvi i do sedam hiljada evra

    13. Novembra 2025. — 09:01

    Za devet mjeseci BiH posjetilo 1,53 miliona turista

    8. Novembra 2025. — 08:03

    “Gas-Petrol” preuzeo većinski udio u “Potkozarju”

    5. Decembra 2025. — 12:28

    Nova odluka OFAC-a: Lukoilu produžena licenca

    5. Decembra 2025. — 09:02

    Arsenić upozorava: Podrška mljekarima ključna za opstanak

    5. Decembra 2025. — 08:16

    Bajatović: Stečaj NIS-a loša opcija

    4. Decembra 2025. — 11:47
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Kako je pijani rakun postao kralj marketinga

    5. Decembra 2025. — 10:19

    Prve mobilne brodske apoteke u Hrvatskoj počele s radom

    4. Decembra 2025. — 13:44

    Novogodišnji honorari muzičkih zvijezda i do 150.000 evra

    30. Novembra 2025. — 15:34

    Kraj streaming ratova: Netflix preuzima Warner Bros. Discovery i HBO Max

    5. Decembra 2025. — 14:48

    Evropsko tužilaštvo podiglo optužnice protiv 29 osoba iz Hrvatske

    5. Decembra 2025. — 09:53

    Banke povećavaju kupovinu zlata

    4. Decembra 2025. — 08:17

    EU odlučila: Do 2027. prekid uvoza ruskog gasa

    3. Decembra 2025. — 10:15
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Mask u Privrednoj komori FBIH

Mask u Privrednoj komori FBIH

adminadmin24. Jula 2025. — 11:3236 komentara1 minuta čitanja
Mask
Foto: FBiH

SARAJEVO – Erol Mask, 79-godišnji biznismen iz Južnoafričke Republike i otac milijardera Elona Muska, u toku posjete BiH juče je posjetio 30 gdje je na sastanku sa potpredsjednikom Privredne komore FBiH Mirsadom Jašarspahićem predstavio ideju, potrebu kao i prednosti uspostavljanja jednog internacionalnog i multidisciplinarnog instituta na ovim prostorima.

Jašarspahić je prezentovao potencijale i mogućnosti privrede u BiH, stavljajući akcenat na nesumnjivo velike ljudske potencijale kojima raspolaže naša država.

„Mask je prezentovao ideju osnivanja multidisciplinarnog instituta za istraživanja u više atraktivnih naučnih oblasti koji bi po njemu trebao biti na neutralnoj lokaciji u smislu globalnih kretanja, a zemlja koja bi bila baza takvoj naučnoistraživačkoj strukturi bi postigla visok stepen atraktivnosti i privlačnosti za naučnike i inžinjere kao i srodne institute širom svijeta“, saopšteno je iz Privredne komore FBiH.

Privredna komora FBiH je prezentovana kroz aktivnosti uspostavljenih komorskih sektorskih udruženja, mnogih projekata koji se provode u saradnji sa partnerskim institucijama na nacionalnom kao i internacionalnom nivou.

„Zbog dugogodišnjeg inžinjerskog iskustva uvaženog gosta i zavidnih referenci na tom polju, poseban akcenat je dat uspostavljenoj Inženjerskoj komori FBiH pri Privrednoj komori FBiH koja bi za Institut u osnivanju bila pravi izbor za selekciju eksperata prema traženim profilima“, navedeno je u saopštenju.

Erol Mask privredna komora fbih
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakKompanija iz BiH kupila dio slovenačkog diva: Preuzima poznate brendove
Sljedeći članak Stotine miliona evra iz energetskog paketa pomoći EU potrošeno netransparentno

Povezani članci

NOVOSTI 01 minuta čitanja

FBiH: Trgovinski deficit u decembru 2024. iznosio skoro 900 miliona KM

ENERGETIKA 01 minuta čitanja

Bundestag usvojio zakon o ukidanju dažbina za tranzit gasa u susjedne zemlje

36 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. Honduras 24. Jula 2025. 21:01

    Veoma dobro bi bilo da se naučno istraživački centar osnuje u BIH. Vjerujem da bi veoma brzo napravili antigravitacioni stroj. Međutim treba znati da taj antigravitacioni stroj nije pepertum mobile i da potpuno besplatno radi. Kad bi napravili antigravitacioni stroj po mojoj zamisli potrošnja energije za leteće strojeve bi bila milion puta manja u osnovu na potrošnju raketnih motora. Takođe u svemiru bi potrošnja energije za kretanje svemirskim prostranstvima bila manja hiljadu milijardi puta od potrošnje pogona sa raketnim motorima.
    Koliko bi nam trebalo da napravimo antigravitacioni stroj od završetka instituta i početka eksperimtisanja? možda godinu a možda i više. Zavisi od tehnologije koju bi imali kao i od sposobnosti ostalih saradnika. Nepoznajem tehnologiju trodimenzionalnog printanja ali je moguće da bi pomoću nje mogli ubrzati izvođenje eksperimenata.

    Odgovori
    • Predrag 24. Jula 2025. 23:27

      Hiljade naučnika sa stotina instituta i fakulteta u svijetu sa neograničenim finansiranjem nisu još tačno shvatili kako gravitacija uopšte funkcioniše, a nekakav novi institut u BiH će napraviti antigravitacijsku mašinu? Batali se bajki, ovaj je došao samo jer mu je dosadno u životu.
      Još jedan Semir Osmanagić, samo sa malo zvučnijim imenom.
      Samo ovdje inžinjeri nisu tako neuki, posebno ekipa koja je završila u bivšoj državi.

      Odgovori
    • Goran 25. Jula 2025. 09:07

      Druže Honduras, a da nisi slučajno zaboravio da našu malu planeticu gravitacija Sunca drži na više-manje optimalnoj udaljenosti. Ako bi naučno i praktično za*ebao gravitaciju, naša planetica bi krenula da vrluda prostranstvima svemira, pa bismo se mi svi očas posmrzavali.

      Odgovori
      • Honduras 25. Jula 2025. 23:35

        Druže Gorane, pojam gravitacija kao sila koja nešto privlači ne postoji. Ako možeš zamisliti, kad neka velika površina na Zemlji se brzo ohladi i zrak iznad te površine se brzo hladi, te mu se čestice smanjuju i zauzimaju manje prostora. Mi tad osjetimo da počne da puše vjetar prema središtu tog prostora koje se brzo hladi. Takođe isto kad se neko područje brzo zagrijava, čestice zraka se šire i odguruju jedna drugu te se pojasvljuje vjetar koji puše od središta tog zagrijavanja prema svim pravcima. Odnosno prema području gdje se najlakše širi. To se dešava sa svim masam pa čak i sa pružnim željeznim tračnicama. Kad naprave prugu ako ne odtave dovoljno prostora za širenje i skupljanje željeznih šinja, uslijed većeg zagrijavanja i širenja one se iskrive. U prirodi ne postoje nikakve dugačke strune koje kao lastika privlače svaku česticu prema svakoj čestici. Neke teorije su toliko nelogične da su se trebale odmah odbaciti kao nemoguće. Što se tiče antigravitacionog stroja ja imam ideju kako napraviti prvi jednostavni stroj. S tim strojem ćemo postići ogromno veće mogućnosti od današnjih raketnih ili drugih motora. Međutim problem će biti napraviti antigravitacioni stroj koji će u svemiru poništavati-bušiti prostor, praviti prazninu ispred letjelice. Sa takvim strojem će se putovati nevjerovatno brzo.

        Odgovori
        • Goran 26. Jula 2025. 07:18

          Baš si šaljivdžija, da ne kažem šaldžija. Gravitacija kao sila koja nešto privlači ne postoji, ali ti imaš ideju kako napraviti antigravitacioni stroj. Evo rješenja za antigravitacioni stroj: pronaći još desetak takvih kao ti koji ne vjeruju u gravitaciju i postrojiti ih u stroj. I onda taj antigravitacioni stroj da maršira i da čvrsto udarate nogama u zemlju i vičete “gravitacija ne postoji, a nas ka zemlji pritišće ekspanzija usljed razlike u temperaturi i šine koje se krive”.

          Odgovori
        • Predrag 26. Jula 2025. 21:05

          Čestice gasa se smanjuju? Da si ikad studirao tehničku termodinamiku ili fizičku hemiju shvatio bi koju si glupost izvalio. Lavoazje je to još nekad davno shvatio i tako se došlo do definicije apsolutne nule (0°K -237,15°C). Pritisak gasa na nižim temperaturama pada zbog smanjenja temperature i posljedično tome smanjenja broja interakcija između atoma (zapravo molekula, ali za temu nebitno) gasa. Do vjetra dolazi zbog razlike u pritiscima jer svaki sistem, pa i atmosfera nastoji doći do ekvilibrijuma. Samo su to jako složeni procesi pa meteorolozi izrađuju matematičke modele da predvide vrijeme.
          Sve su to jako poznati procesi, koji se uče na gore pomenutim predmetima na tehničkim fakultetima.
          Evo trik pitanja: imaš sloj leda na na cesti ili nečem čvrstom. Pospi ga sa solju (NaCl-kuhinjska so) i led će početi da puca. Zašto?
          I kakve to sve veze ima sa gravitacijom. Nikakve. Gravitacija je fundamentalna interakcija, međusobno privlačenje svih objekata koji imaju masu. Najbolje su je definisali Njutn i Ajnštajn, svaki iz svog ugla i vremena. Još nismo shvatili kako gravitacija nastaje na atomskom nivou i to je jedan od velikih problema “Teorije svega – Theory of everything” koja želi da poveže sve fizičke aspekte svemira.

          Odgovori
      • Honduras 25. Jula 2025. 23:44

        Da li postoji netko tko ima neku ideju kako napraviti antigravitacioni stroj. Ako nitko nema nikakvu ideju a ja je imam i vjerujem da će funkcionisati zašto ne pokušati napraviti taj stroj. U životu sam zamislio i realizovao ogroman broj svojih zamisli koje drugi nisu vidjeli ili shvatali. Za mnoge moje ideje kad bi ih podjelio sa poznanicima su se mnogi podsmijavali i s nevjericom trvrdili da je to ludo maštanje. Nisu to bili neki naučni projekti već ideje kako s pameću zaraditi pare bez teške muke na zakonit način. Nogu slobodno na osnovu dosadašnjih iskustava izjaviti da spoznam ono što drugi ne mogu spoznati. Kao obični ljudi što vide boje koje daltonisti ne vide.

        Odgovori
  2. Honduras 26. Jula 2025. 00:09

    Još da navedem da ja ništa ne tražim od nekog da mi da ili pokloni. Ako neko želi da sudjelujem u projektu pravljenja antigravitacionog stroja ništa ne trebam dobiti dok stroj ne bude radio. Čak štoviše moguće da bih ja sam možda uspio svojim sredstvima isfinansirati pravljenje prototipa, ali što tad. Potrošim pare i drugi se okoriste, a to mi se ne sviđa. U životu sam imao veliki broj inovacija i to odličnih za proizvodnju do strojeva koji bi zamjenili veliki broj radnika. Međutim rvjerovatno nemam potrebne sposobnosti da realiziram te projekte na zadovoljavajući način. Ja da potrošim pare, vrijeme i trud a drugi da se okoristi da ja nemam ništa to mi nije logično i radije ostavljam nek vrijem ide. Možda dođe vrijeme realizacije a možda i ne. Već sam stariji pa je lako da sve ode s mnom u zaborav.

    Odgovori
    • Goran 26. Jula 2025. 07:23

      Niš ne brigaj, neko će Donaldovom tati prenijeti ideje koje si ovdje iznio. On kad čuje da postoji još neko kao njegov sin ko sve najbolje zna i sve šta uradi je predivno i prekrasno, odmah će ti donirati koji šleper dolara da na njima primjeniš antigravitaciju.
      Usput, nisi napisao da li planetu Zemlju u orbiti oko Sunca drži hlađenje i zagrijavanje materijala, ili neka druga prirodna pojava, jer si gore napisao da gravitacija kao sila privlačenja ne postoji.

      Odgovori
      • Goran 26. Jula 2025. 07:38

        Ispravka: Elonovom, ne Donaldovom tati. Ista su to go*na.

        Odgovori
      • Honduras 26. Jula 2025. 16:19

        Pogrešno si razumio. ja neke stvari veoma dobro vidim i shvatam ali u nekima sam loš. Da sve znam ne bi Mask bio najbogatiji već ja. Ja čitav život živim od primjene svojih ideja. Sa dosta manje fizičkog rada ali sa dosta više umnog rada. Mnogi školovaniji ljudi su bili isto gdje i ja i imali su bolje uslove da realiziraju neke ideje koje sam ja realizirao. Naprimjer pored mog naselja je bilo zapušteno-malo vrednovano zemljište koje je rijeka djelimično plavila do visine od pola metra. Kako ga nitko nije hteo i bilo je buzašto ja sam ga pokupovao nasuo, pružio puteve doveo vodu, struju, postavio cijevi za kanalizaciju, cijevi da se telefonski kablovi mogu provući i cijevi plastične cijevi kroz koje bi se mogle provući cijevi za plin ako nekad bude mogućnosti za plim. To je nekoliko kilometara od centra grada i da ja to zemljište nisam oplemenio i sad bi bilo isto. Sad na tom zemljištu ima naselje sa rasvjetom i svom infrastrukturom. Najuređenije je u okolici grada, ima dječije igralište sa dječinim spravama za djecu do vrtića do odraslih. Imaju kvalitetan stadion sa rasvjetom i tribinama za nekoliko stotina gledalaca. U tom naselju i oko njega se može parkirati veoma veliki broj vozila od autobusa do ostalih vozila. Da bi došli u to naselje veliki šleperi sa prikolicom jedva dođu naročito labudice ali kad dođu u naselje onda se lako kreću i mogu se okrenuti i lako manevrisati. Nisu tu naselili bogataši već osobe koje prilikom kupovine parcela nisu uglavnom imale ni za prvu ratu kućišta koje sam im prodavao na otplatu do deset godina. Sad iz čitavog tog naselja i kokolnih mjesta dovode djecu da se igraju na besplatnom igralištu za djecu koje je lijepo uređeno i zagrađeno a država nije za to dala ni marke. Takođe na stotinjak metara je rijeka i kupališta gdje se stotinama kupaju mještani i ostali posjetioci. Djelimično zahvaljujući i tom naselju u nastavku pored rijeke se napravio veći broj vikendica kao i jedno eko selo. Nisam ja za sve pametan ali za neke stvari jesam. I da kad sam kupovao to zemljište plaćao sam od 0,5 KM do 2 KM maksimalno po 1m2. Prilikom prodaje početna cijena je bila 20 KM pa naviše, sad je 100 KM po kvadratu. A mnogi su me ismijavali kad sam im objašnjavao zašto bacam pare kupujući to zemljište. Čak što više nudio sam im da uđu sa mnom u projekat. I zamisli nitko nije povjerovao tom ali su poslije neke komšije napravile slične projekte na drugim mjestima, malo oskudnije ali su naselja nikla. Jedan koji je imao bagere i kamione je baš dobro zaradio,kupujući područja uz cestu nasipajući ih i prodavajući uglavnom za poslovne prostore. Pogrešno je strahovati i svemu nevjerovati i sve odbacivati i pre nego si logički analizirao o čem se radi. Kad od stotinu ideja jednu izguraš do kraja i zaradiš milion, to je više nego što zaposlenik zaradi za 480 mjeseci rada(četrdeset godina). Robovati predrasudama ili imati sistem da logički analiziraš nešto i ako zaključiš da je dobro onda još nekoliko puta logički analiziraš tražeći greške a ako ne uspiješ naći grešku onda se prihvatiš realizacije. I opet nije problem ako te nešto iznenadi, političari država, ljubomorni i zavidni. Ti ideš dalje, ako ne može uspjeti taj projekat sad radiš drugi i mnogo se neživciraš. Znaš da ima svakakvih i ljubomornih i zavidnih i takvih koji će radije da im bude loše ali da ti ne uspiješ. Ja se ne bojim rada a ni neuspjeha. Međutim realno ne mogu zaključiti da sam neuspješan na osnovu svog rada i života. Za život u zemlji u kojoj živim mogu kazati da sam među najuspješnijim ako isključim kriminalce i političare-kriminalce.

        Odgovori
      • Honduras 26. Jula 2025. 16:43

        Što se tiče što drži Zemlju i ostala svemirska tijela da se kreću zajedno sa Suncem oko naše galaksije? To je sila urušavanja po mom svatanju. Sunce sa svojom ogromnom masom, možemo kazati jede čestice kojima je ispunjen sav prostor. Kako ostaje praznina stvara se podpritisak. Ostale čestice uslijed te sile teže da popune taj prostor i tako guraju sve prema Suncu ali kako sva svemirska tijela imaju neku inerciju-pravac prema kojem teže da se kreću stvorila se ravnoteža između te dve sile. Tako da Zemlja zajedno sa Suncem i ostalim tijelima plove oko centra naše galaksije. Nije to čisto kruženje već više kao ples velikog broja plesača koji se privlače nepostojećim lastikama. Od svakog plesača ide lastika prema drugom. Jačine lastike je u osnovu na njegovu masu i udaljenosti jednog tijela od drugog. Poslije rata ja sam posjetio nekoliko sajmova i na njima objašnjavao profesorima i studentima da Mjesec ne kruži oko Zemlje već da Zemlja i Mjesec zajedno kao dva plesača koji se drže za ruke okrećući se oko zajedničke težišne tačke idu plove zajedno sa Sncem kroz svemir. I tad su me čudno gledali kad im objašnjavam da Mjesec ne kruži oko Zemlje i još kad im kažem da se oni na tom putu prestižu ubrzavajući i usporavajući. Zamisli lica koja me slušaju i misle koje budale, koja tvrdi da Mjesec a i Zemlja ubrzavaju i usporavaju brzinu kojom se kreću oko zajedničke težišne tačke. Sve me gledaju sa podsmijehom dok ne spomenem zakon o kutnoj brzini i oni koji svataju taj zakon a mogu viliuzirati film u svojoj glavi shvataju da je to tačno što ja tvrdim. Nakon duže vremena su usvojili da se Zemlja i sva ostala tijela kreću spiralno sa Suncem kroz svemir. Ali još nisu prihvatili moju teoriju da se zemljina percesija dešava uslijed gravitacionog djelovanja Mjeseca, Sunca, centra naše galaksije i zemljine jezgre. Naćiće se neki mladi student koji će snimiti film i lijepo objasniti i matematički izračunati uslijed djelovanja sila koje proizvode ta tjela, što se sve dešava da bi se desila prsecija u roku od 26000 godina.

        Odgovori
        • Goran 26. Jula 2025. 17:51

          Rezime tvog izlaganja ukratko: gravitacija postoji. I Mjesec se vrti oko Zemlje, ali istovremeno plešu oko Sunca. I auto koji vozi u krug u kružnom toku takođe pleše oko Sunca. Sve je relativno i zavisi iz koje tačke se posmatra.

          Odgovori
          • Honduras 27. Jula 2025. 00:05

            Gravitacija kao sila koja drukčije djeluje od onakvog načina kakvog smo mi zamišljali, to jest gravitacija koja privlači ne postoji. Međutim gravitacija kao neka sila ubog koje mase teže da se spoje postoji. Zamisli dva velika usisivača u cijevi koji usisavaju zrak između sebe ne privlače se ali posledica usisavanja zraka i stvaranja podpritiska dovodi do takve pojave da se usisivači prividno privlače. Magneti imaju određeno djelovanje na čestice koje se nalaze između njih. Magneti nemaju ruku da se privlače ili odguravaju ali nekakava sila djeluje na čestice između njih i imamo sučaj privlačenja-urušavanja ili odbijanja-gomilanja nekih čestica koje ne dozvoljavaju da se magneti spoje.

            Tako je sve je relativno ako hoćeš da odrediš određeni prostor za određena dešavanja. U vozu ili liftu stojiš ali se krećeš ako se oni kreću, međutim gledajući i centralne tačke svemira nema relativnosti. Sve se kreće i ništa ne miruje. Što se tiče protoka vremena, ono neminovno prolazi i mislim da nema putovanja kroz vrijeme. Odnosno ja ne poznajem i ne naslućujem kako putovati kroz vrijeme osim u snu i mašti. Mislim da se možemo složiti da o nnečem možemo ozbiljno raspravljati i izučavati nešto a o nečem što nepoznajemo ne možemo ozbiljno ni polemisati.

          • Goran 27. Jula 2025. 16:17

            Očito si ti gravitaciju zamišljao na pogrešan način, a sad si “izmislio” ono šta su nas u školi učili.

  3. Honduras 27. Jula 2025. 16:49

    E baš je tako, kako ti kažeš. Učili u školama da gravitacija nije privlačna sila već sila urušavanja-pšodpritiska. Nisu govorili o strunama već o praznom prostoru i težnji sveprisutnih čestica da popune prazan prostor. Baš je tako kako ti kažeš? Da i u školama su nas učili o antigravitacionom stroju i od čeg i kako se napravi a ja umislio da sam nešto shvatio što drugi nisu. Čudni su kod nas ljudi koji su školovani a neobrazovani pa uslied svoje manitosti umišljeni. U SAD bi davno realizirao ogroman broj projekata ali kod nas uslijed zavisti, ljubomore,manitosti spremni su te u ludnicu zatvoriti samo da ne bi postigao nešto bolje od drugih. Zato i svi odavde odoše a oni koji ostanu, odnose znanje u grob sa sobom.

    Odgovori
    • Predrag 27. Jula 2025. 17:40

      Meni se čini da ti pojma nemaš šta se uči u školi, jer nisi baš puno vremena proveo u njoj. Amerika je taman za tebe, zemlja prilika gdje se svako može iskazati. I gdje je bio moguć recimo jedan Teranos. Niko nije bio pametniji od Elizabeth Holms pa sad guli kaznu u zatvoru. A investitori ostali kratki za par milijardi dolara jer je cura znala prodati priču, a naučnike koji su sumnjali u ideju su svi ponižavali (‘ta oni znaju i mrze nas?)
      Tako i tebi predlažem da u Americi nekome prodaš ideju, osnuješ firmu, pokupiš par milijardi investicija i uživaš. Možda na kraju i ti zavšiš u zatvoru, ali dobro šta se može, tješi se da su Đordana Bruna spalili pa si ipak u 21.-om vijeku bolje prošao od njega.

      Odgovori
      • Honduras 27. Jula 2025. 21:48

        Hvala za komentar. Ipak moj mentalitet mi ne dozvoljava da ikog prevarim ne zato što nebi mogao već zato što smatram da mi je dato nešto što nikako ne bih smeo poniziti. Data mi je inteligencija među najvećima po rezultatima riješavanja testova. Čitav život mi je dobro i dobro prolazim. Pre rata sam došao do stupnja da za jedan dan zaradim 27000 onih Dojč maraka i u ratu sam propao. Posle rata nisam ni dobro biciklo imao i mislio sam da nikad više neću tako dobro zarađivati. Međutim već 2007 godine sam došao do tog da za jedan dan imam povećanje imovine-akcija za 624000 KM. Na žalost neki su htjeli da surađujem s njima i prevaramo neke osobe za milione i kako ja nisam pristao napravili su mi zvrčku i još se oporavljam. A što se tiče zatvora, star sam ja za takve ludorije. Nitkom od nas nije potrebno previše. Možemo pojesti određenu količinu hrane a i ostali troškovi su mizerni za mogućnosti zarade i kod nas. A nije u mojoj psihologiji da izigravam neke nobl osobe i to mi je smiješno. Pa kod nas si poslije rata mogao osnovati firmi kakvih hoćeš i vršiti prevare do besvijeti ali je meni to bilo potpuno neprihvatljivo. Pre rata sam imao firmu i tad su u SDK odobravali svaku transakciju. poslije rata ukinuli su SDK i mogao si poslovati bez nadzora i zaviti mnoge u crno. Poslije rata sam formirao svoju firmu tek 2004 godine, kojoj je dobit svake godine se pvećavala od 300% do 900%.

        Odgovori
        • Akcionar 28. Jula 2025. 12:54

          @Honduras
          Ne vidim smisao ovolikog ispovijedanja na tekst o boravku u Privrednoj komori FBiH Maska starijeg.
          Nadam se samo da sve te zarađene pare niste “ulupali” u Birač…

          Odgovori
      • Honduras 27. Jula 2025. 21:59

        Što se tiče te Elizabet nisam znao za nju niti sam gledao film o njoj. Međutim nejasno mi je kako veliki investitori tek tako ulažu ogromna sredstva neprovjeravajući istinitost tih podataka. Kako kažeš u SAD ima prevara ali kod nas ima ih ogromno više. Pa i država vara na svim mjestima, od penzionog i svih ostalih fondova pa do banaka, osiguravajućik kuća, raznih mikrokreditnih, kladionica. ja da sma htjeo da učestvujem u prevarama pre rata sam mogao prvi početi raditi sa poker automatima a poslije rata otvarati kladionice ili pristati da uđem u suvlasništvo kladionica. Nudili su mi suvlasništvo u već formiranim kladionicama ali meni se ne sviđa takav način zarade. Namještati aparate ili neke druge rezultate da bi prevario bilo kog bi bilo poniženje za ono što mi je dato rođenjem.

        Odgovori
      • Honduras 27. Jula 2025. 22:07

        Ni Leonardo Devići a ni parcelzijus nisu mnogo u školama bubali ali su bili vrhunski u nekim oblastima.
        Neki se rode s nečim.

        Odgovori
    • Goran 27. Jula 2025. 18:03

      Kad izmisliš antigravitacioni uređaj, pazi samo da te antigravitacija ne izbaci od Zemlje u svemir.

      Odgovori
  4. Honduras 27. Jula 2025. 22:04

    Stroj se pravi da se može kontrolisati ako se ne može kontrolisati niefunkcionalan je.

    Odgovori
  5. Honduras 27. Jula 2025. 22:23

    Hajde da vidim ovdje školovane koliko su sposobni. Napišite kao bi napravili eksperiment i utvrdili kolika je privlačnost Zemlje u osnovu na neku veliku masu-planinu. Opišite eksperiment.

    Odgovori
    • Predrag 27. Jula 2025. 23:01

      Jedna od osnovnih stvari koje naučiš tokom školovanja je da postaviš smisleno i jednoznačno pitanje. Privlačnost Zemlje u osnovu na neku veliku masu? Za privlačnost dva tijela putem gravitacija postoji Njutnova jednačina, F=G(m1xM2)/r². Iz nje izvedeni Keplerovi zakoni savršeno opisuju putanje planeta Sunčevog sistema (sem Merkura). Pod savršeno mislim da se opažanja slažu sa proračunima. Problem Merkura je riješio Anjštajn sa teorijom relativnosti i od tada se i on perfektno slaže.
      Za mjerenje jačine gravitacionog polja na određenoj tačci postoje uređaji koji se zovu gravimetri. https://en.wikipedia.org/wiki/Gravimetry
      Obično su izvedeni sa nekom oprugom koja se suprotstavlja gravitaciji, slično mehaničkim vagama, samo su puno precizniji. Zapravo je svaka mehanička vaga neka vrsta gravimetra.
      Kod digitalnih vaga je to malo drugačije, težina utiče na otpor mjerne ćelije pa se onda mjeri napon u mV koji se A/D konverzijom pretvara u brojke koje vidimo na ekranu.
      Ono što je bitno je da kod njihovog programiranja moramo unijeti tačno gravitaciono ubrzanje za naše područje koje se razlikuje od onoga gdje je vaga proizvedena. Ta brojka se unosi sa 6 decimala. Što je vaga preciznija, ovo je važnije. Naravno da nije bitno za kolske vage sa podjelom 20kg, ali kad imaš analitičku vagu sa podjelom 0,01g to postaje veoma bitno. Uneseš li pogrešan broj neće se slagati sa tegovima koji su kalibrisani od strane nacionalnog regulatora. Za još preciznije vage je bitno da se kalibrišu na spratu na kojem će raditi jer čak i nadmorska visina utiče na rezultat.
      Znači, u praksi je ovo pitanje davno riješeno i svi u poslu manje više koristimo ta riješenja.

      Odgovori
      • Honduras 28. Jula 2025. 00:35

        To je ono što naučiš u školi, primjenujuješ u praksi i misliš odličan sam.
        Možeš li ti napraviti eksperiment svojim resursima bez tvornički proizvedenih instrumenata. Možeš li Improvizovati tako da svojim umom od resursa koji su dostupni osobi u svakodnevnom životu napraviš eksperiment s kojim ćeš se uvjeriti-izmjeriti nešto.
        Lako je vjerovati drugima i nastaviti primjenjivati što su te drugi naučili.
        možeš li ti doći do kakvog riješenja svojim eksperimentom.

        Odgovori
        • Predrag 28. Jula 2025. 02:17

          Obična opruga na koju okačiš teret će biti dovoljna za takav eksperiment. I skala koja će prikazivati rastegnutost opruge, a koja je kalibrisana u jedinicama sile. I pokazivanja će biti uvijek konzistentna na jednom mjestu. I u vakumu ako treba.
          Samo čemu takvi eksperimenti kad uređaje na tom istom principu koristimo vijekovima? Nismo u 5.vijeku prije nove ere i naravno da ćemo koristiti ono što su pametniji od nas davno pronašli. Pa su onda neki drugi to usavršili i onda neki treći nakon njih objasnili teorijske osnove toga. Pa mi to danas uzimamo zdravo za gotovo dok neko ne dokaže drugačije, a to nije baš lako. Njutnovi i Keplerovi zakoni vrijede danas kao i prije stotine godine, a nije da se nije pokušavalo pobiti ih.

          Odgovori
          • Honduras 28. Jula 2025. 11:13

            Dobro kažeš, mi uzimamo to zdravo za gotovo. Ljudi su nekad sa takvim ograničenim resursima zaključili nešto i mi to uzimamo zdravo za gotovo sa ovim resursima koji su nam pristupačni.
            Navodiš oprugu? zaboravi oprugu, zamisli da je prva godina nove ere. Ili se nalaziš daleko od civilizacije duboko u šumama. Možeš li napraviti vagu da izvažeš naprimjer 17, 334 kg, 22 litre vode izmjeriš. Da napraviš eksperiment da odrediš jačinu gravitacije neke planine. Da napraviš uređaj kojim ćeš poletjeti iznad te ogromne šume?
            Radi se o sposobnostima mozga da kombinira i primjeni trenutna znanja i ono što vidimo u prirodi? Što možeš ili ne možeš skoro ništa ako nemaš novu tehnologiju i sadašnje alate i pomagala.
            Ako ne možeš ništa sa takvim znanjima, šta bi onda mogao vezano za antigravitacioni stroj bez skoro ikakvog znanja?

  6. Predrag 28. Jula 2025. 13:00

    Opruge se koriste odavno (pa i prije 1.vijeka n.e.) i nije poenta u njima. Mjerenje je poređenje dvije veličine ili uticaja dvije veličine na skalu, za šta je neophodno imati definiciju poznatih veličina. Metar (pa i iz njega izvedeni litar = 1m³/1000) i kilogram su definisani tek u 18.-om, tj 19.-om vijeku.
    Ljudi su odvijek znali za gravitaciju pošto su je osjećali. Tek je Njutn postavio teorijski model koji i danas koristimo. Ništa neobično, ljudi su koristili električnu energiju puno prije nego je Maksvel izašao sa jednačinama. Kasniji radovi Ajnštajna su samo dopunili Njutna. Ono što ne znamo i što je zadnjih decenija jedan od najvećih problema fizike je kako uklopiti gravitaciju sa kvantnom fizikom. Hiljade naučnika sa velikih univerziteta i instituta rade na tome, ali još nemamo teoriju kvantne gravitacije. Kada dođemo do nje (ako ikad) i shvatimo kako gravitacija funkcioniše na atomskom i subatomskom nivou možemo razmišljati o nečemu suprotnom kao što je antigravitacija. Samo mislim da je dug put do toga.
    A to se sigurno neće desiti na nekom domaćem institutu koje će možda osnovati ovaj šalabajzer.

    Odgovori
    • Honduras 28. Jula 2025. 14:21

      Nek dođe taj kako ga nazivaš šalabajzer i osnuje institut za istraživanje. Što će se potom desiti vidjećemo. Ako ga ne osnuje na tom isnstitutu koji ne bi bio osnovan se ništa ne bi ni desilo ali ako se osnuje i dođe do raznih pronalazaka to nikom nebi štetilo.

      Odgovori
      • Predrag 28. Jula 2025. 16:47

        Nemam ništa protiv, ko god donosi pare je dobrodošao. Sve dok se ne troše pare nas poreskih obveznika. Što se mene tiče nek istražuje šta god hoće.
        Narod kome je Torabi prodavao vodu nije bolje ni zaslužio.

        Odgovori
  7. Honduras 28. Jula 2025. 14:17

    Veoma mnogo ima školovanih a neobrazovanih osoba, koje konstantno trube nešto iz onog što su učili dok su se školovali. Nije se loše školovati ali se daleko bolje obrazovati-učiti sa razumijevanjem. Kako sam dovoljno star shavtio sam kao uglavnom razmišljaju visoko školovani a malo obrazovane osobe. I školovanje trepa poštovati ali obrazovanje je daleko iznad školovanja.
    Evo primjera kako razmišljaju školovani i koje su posledice kad obrazovani ostane uporan i nametne svoje stavove.
    Ppokretao sam rudnik koji je bio potpuno upropašten do te mjere da su svaki kabal zaposlenici odsjekli i ogulili te prodali na otpad. I površinski kop i jame su poplavljene. Ja sam za direktora doveo svog poznanika i krenuli smo od tog da hrpe starog željeza koje su rasute po zemljištu rudnika i koje su malo virile iznad zemlje a zarasle u šipražje. Svaka ta hrpa se godinama slijegala u zemlju kako su u bivšoj državi bacali otpadno željezo na nju.
    Trebalo nam je oko 960.000 KM da platimo struje da bi uspijeli ispumpati vodu iz jezera koje je nastalo u površinskom kopu. Pored ostalih troškova u tim trenutcima bilo nam je nemoguće da pokrenemo kopanje bar na površinskom kopu. Ja sam predložio da iznajmimo cijevi ili ih kupimo i da uspostavimo izlijevanje na način podpritiska. Isto kao kad iz bureta povučeš crijevom rakiju. Ostali nisu vjerovali da je to moguće, pošto je bilo oko četirsto metara daleko do dovoljno velikog pada. na kraju smo se složili da iskopamo kanal do određene dubine a da ostatak ispumpamo na način pomoću cijevi. Iskopali su kanal ali kako je malo ostalo u jezeru iznajmili sumo pumpu i ispumpali ostatak. Tako da nas je sve koštalo manje od 70.000 KM. Sad je trebalo da pokrnemo kopanje. Pričali su o raznim cijenama kopanja po toni. Uglavnom oko 55 KM po toni. Ja sam tvrdio da je to ludost i da sa tim privatnicima nećemo više ni pregovarati. Kako sam nekoliko godina pe tog posjetio kamenolom gdje su kminirali kamen, utovarali i nosili do drobilica. Tu su ga drobili u razne frakcije te odlagali na razne hrpe. Kad netko dođe da kupi taj pijesak oni sa raznih hrpa uzimaju određenu količinu pijeska ubacuju u mješalicu promiješaju i utovaraju kupcu. Tad je kubik tog pijeska bio od 7 do 18 KM. što je po toni od 3,3 do 8 KM. I to je maloprodajna cijena u kuju su bili uključeni svi toškovi. Na osnovu tih znanja tvrdio sam da trebamo naći nekog tko će kopati ugalj po 3 KM po toni. Na kraju smo našli firmu iz Austrije koja je vršila iskop i utovar za 3,5KM po toni. Iskopano je nekoliko desetina hiljada tona i otkupili su od mene akcije oni koji su se udružili a imali dosta više akcija od mene. I dan danas u rudnicima barataju sa cifrom od pedesetak maraka po toni da se iskopa. U rudnicima trenutno radi ogroman broj školovanih ali slabo obrazovani. Rudnici propadaju a rudari nemaju platai i ugroženi su uslijed razmišljanja tih školovanih. U bivšoj Jugoslaviji jedan Emerik Blum koji je pored školovanja bio i obrazovan napravio je Energoinvest koji je bio svjetska firma. Hoću da kažem da nebi trebalo biti teško preispitivati tačnost sadašnjih postavki. pa ako su dobre ostaju a ako možemo uspostaviti bolje zašto da ne.

    Odgovori
  8. Honduras 28. Jula 2025. 22:24

    Vidim da su ovdje spomenuli i Semira osmanagića kao šarlatana aludirajući na piramide u Visokom. Ne bih raspravljao kakve su piramide u Visokom to stručnjaci nek utvrđuju. Međutim Semiru treba odati počast na odličnom radu. U Visoko dolazi ogroman broj turista i posjećuje piramide. Od tog turizma živi ogroman broj građana i korist imaju i mnoge fizičke osobe kao i pravne. Dobru korist ima i BIH a i okolne države. Slično kao Međugorje ili planina Rtanj u Srbiji. Svaka čast i Semiru i mnogim drugim koji su nešto napravili u svom životu i dali mladima primjer da i oni pokušaju nešto napraviti u svom životu. Nije sve u školovanju i radu u preduzeću iz dana u dan skoro isti posao. Tko će ostvariti kakve rezultate u nekom poslu zavisi od mnogih čimbenika. Važno je da se ne boje pokušaja a važno je da se uspostavi kultura da i ostali podrže one koji se odvaže kao Semir na nesvakidašnje podvige.

    Odgovori
    • Predrag 29. Jula 2025. 00:16

      Miješamo “kruške i jabuke”. Nečija poslovna sposobnost i poslovni uspjeh nema veze sa tim je li on naučno u pravu. Svaka čast Semiru što je napravio po pitanju turizma, ali to njegove ideje ne čini nimalo tačnijim. Nauka tako ne funkcioniše.
      Biznis da, ali nauka ne. U biznisu je potrebna prava ideja u pravom momentu i uspjeh dolazi. Ponekad je to sasvim neočekivano za pokretača biznisa, a ponekad je produkt dugog rada i priprema. Samo na svaki uspješan biznis dolazi na stotine neuspješnih. O kojima naravno niko ne priča sem ako nisu ojadili druge kao Teranos i Enron ili su bili nekad veliki kao npr. Nokija i Kodak, a sad ih skoro nema.
      U nauci važe druga pravila. Obave se istraživanja, objavi se naučni rad u nekom (po mogućnosti) prestižnom naučnom časopisu, a onda dolaze provjere rezultata i teza iznesenih u tom radu, tzv. “Peer review” ili stručna recenzija. Kada to prođe tek onda se taj rad i teze u njemu prihvataju kao naučna istina. Svake godine na hiljade radova ne prođu stručnu recenziju iz razno-raznih razloga i oni su zapravo prazno slovo na papiru. Još više njih nikad i ne dođu do stručne recenzije jer ne zadovoljavaju osnovne kriterijume. U nauci nema toga da je ideja kul i lijepo bi bilo da je tačna. Svima bi nam bolje bilo da je ideja o hladnoj fuziji bila istinita, besplatna ekološki čista energija po niskoj cijeni. Ali ponavljanje eksperimenta nikome nije uspjelo i od toga ništa.
      Što se tiče Semira, mislim da će ova priča trajati još neko vrijeme i da će se lagano ugasiti. Pokušava on sa nekakvim seminarima, radionicama sa ezoteričnim silama i raznim “vračarama” da produži hype koji je stvorio, ali sve je to tanko. Ja ne vidim da Semiru smeta što ga naučna zajednica smatra šarlatanom. Za biznis mu to vjerovatno i koristi jer privlači taj tip ljudi koji baš to traže.
      Fenomen Međugorja je zasnovan na vjeri kojoj ne trebaju nikakve naučne potvrde. Crkve funkcionišu više od 2 milenijuma na principu ubjeđenja ljudi i ne ide im loše. Zato će se taj fenomen i dalje nastaviti, šta god Vatikan o njemu rekao. Svaka čast na umješnosti.
      Što se tiče Rtnja radi se o lokalnoj znamenitosti (Svetilište ili Vrelo) koju posjećuje jedan broj turista, ali ništa pretjerano tako da nije za poređenje sa Visokim ili Međugorjem.
      Ima onaj vic o Bilećaninu koga nisu primili u žandare jer nije znao pisati pa je napravio bogatstvo u Americi i kad su mu tamo govorili šta bi tek napravio da je bio pismen on im odgovorio “Bio bih žandar u Bileći”. Iz mog iskustva ljudi koji govore protiv školovanja su isti oni kojima škola nije išla pa su odustali od nje rano. Što ih ne čini naravno lošijim ljudima, mđt. kivni su na sve školovane i ta zavist ne može da prestane koliko god novca stekli u životu.

      Odgovori
      • Honduras 29. Jula 2025. 01:45

        Što se tiče hladne fuzije vjerovatno je bolje da nije tačna, nikad ne znaš što može poći po zlu u tim procesima razlaganja ili sklapanja atoma. Ne treba se igrati tim a ni nekim drugim silama gdje ne znamo sve moguće posljedice. Imamo mi dovoljno energije koju proizvodi Zemlja u svojim dubinama i koja je toliko velika da kad bi čovječanstvo trošilo milion puta više energije opet bi to bio djelić onog što se u dubinama Zemlje proizvodi. Imamo mi već dovoljno dobru tehnologiju i resurse da tu energiju počnemo koristiti kao ekološki najčistiju energiju. Unutar Zemlje se proizvodi ogromna energija uslijed trenja raznih masa a dostupna nam je samo se trebamo pobrinuti da je počnemo ispravno koristiti.

        Odgovori
  9. Honduras 29. Jula 2025. 01:31

    Ja sam imao i previše sreće u životu da bi zavidio ikom na ovom svijetu. Pa ni Elonu Masku ili Bil Gejcu ne bi imao razloga da zavidim. Da sam živio zajedno sa Leonardom Davinčijem možda bi mu bio zavidan na idejama u tim vremenima ali drugom nikom. Valjda što vjerujem da sam mogao postiči jednake ili bolje rezultate ako bi to želeo i posvetio se tome. Nekoliko puta u životu mi je sve išlo toliko dobro da sam želio da propadnem da bi mi bilo interesantno da se ponovo izborim za uspjeh. Nitko nije u svemu dovoljno pametan.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

Stručnjaci i lokalne vlasti protiv hitnih izmjena Zakona o uređenju prostora

5. Decembra 2025. — 16:5505 minuta čitanja

Predložene izmjene Zakona o uređenju prostora i građenju drastično i bez opravdanog razloga centralizuju ključne nadležnosti

Nastavlja se rat banaka i UIO

5. Decembra 2025. — 15:43

Trivić: Cijena struje za privredu raste za 20 posto

5. Decembra 2025. — 14:20

Crveni mulj iz „Alumine“ guta zvornička sela (FOTO/VIDEO)

5. Decembra 2025. — 13:31

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.