BANJALUKA, Građani BiH i ove godine kada kreću na turističko ili poslovno putovanje moraju se postarati da kod sebe imaju platnu karticu ili da novac na vrijeme promijene u evre, dolare ili neku drugu svjetsku valutu kako bi u inostranstvu izvršili bilo koju vrstu finansijske transakcije.
Naime, 13 godina od kada je konvertibilna marka postala zvanično platežno sredstvo BiH, ona još nije našla prostora za značajniji izlazak van državne granice, sa djelimičnim izuzetkom susjednih zemalja.
Konvertibilna marka se rijetko može vidjeti na nekoj od kursnih lista u inostranstvu, dok građani BiH i dalje prije polaska na put obavezno odlaze do domaćih banaka i mjenjačnica.
Iz Službe za odnose s javnošću Centralne banke BiH rekli su da su ugovor o razmjeni konvertibilne marke u inostranstvu sklopili sa poslovnim bankama u nekoliko evropskih zemalja – Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Švajcarskoj.
“BiH je relativno mala zemlja, te je iznos KM koji su građani BiH mijenjali u bankama u inostrantvu očito bio premali u smislu zadovoljenja njihovih komercijalnih interesa”, rekli su u CB BiH.
Oni kažu da trenutna situacija građanima ne bi trebalo da predstavlja problem, jer se promet preko platnih kartica iz godine u godinu povećava, a gotovina sve manje koristi, naročito u inostranstvu.
Ivan Vlaho, direktor banjalučke UniCredit banke, kaže da je jedan od najvažnijih uzroka nepostojanja mogućnosti razmjene KM u inostranstvu kredibilitet, odnosno niska monetarna reputacija BiH.
“Što je kredibilitet naše zemlje u inostranstvu manji, to je i manja šansa da će se neko baviti nama”, ocijenio je Vlaho.
On je naveo da je veoma važan i materijalni interes stranih mjenjačnica da obavljaju poslove s konvertibilnom markom.
“Ukoliko je veća potražnja za dobijanje poslova s nekom valutom, to će se strane banke i mjenjačnice više baviti tim poslom. S obzirom na to da građani BiH više putuju u Hrvatsku i Crnu Goru na obalu, tamo sada postoji daleko više mogućnosti zamjene konvertibilne marke”, kaže Vlaho.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, takođe kaže da je potražnja za KM u inostranstvu nedovoljna, iako je iz ugla običnog bh. građanina koji odlazi van zemlje potrebna.
“Strane bankarske institucije nemaju potrebu za deponovanje naše valute, jer je BiH mala zemlja koja nije izvozno orijentisana”, naglasio je Grabovac.
On objašnjava da na mikronivou očigledno ne postoji dovoljna tražnja za uslugu promjene konvertibilne marke u druge valute, tako da bi strane mjenjačnice, koje bi nudile takve tansakcije, imale samo trošak, isto kao što bi to bilo i sa svakom drugom robom koja bi predugo stajala u radnji. Nezavisne novine
Marka teško krči put van granica BiH
