BEOGRAD – Na srpskim njivama manje pšenice, upitni prinosi i kvaliteta uroda.
Iako službenih podataka još nema, prve procjene pokazuju da je ove godine u Srbiji pšenicom zasijano manje površina nego prošle. Stručnjaci objašnjavaju kako je to posljedica poremećaja na tržištu – od niske cijene prošlogodišnjeg uroda, smanjenog otkupa, do visokih cijena goriva i gnojiva koje u velikom postotku sudjeluju u ukupnim troškovima poljoprivrednih gospodarstava. Osim što je pšenice manje na njivama, usjevima prijete i glodari koji su se zbog povoljnog vremena i izostanka pojedinih agrotehničkih mjera jako razmnožili.
I dok je u jesen 2022. godine pšenica zauzela rekordne površine, oko 665.000 hektara, nakon ovogodišnje sjetve jasno je da je krušnog zrna značajno manje na njivama, kažu stručnjaci. Koliko je tačno pšenice posijano znat će se kada to objavi Republički zavod za statistiku.
Veliki problem je i mala količina upotrebljenog deklarisanog sjemena pšenice.
”Deklarisano sjeme nam daje sigurnost da je pšenica zaštićena u prvim fazama razvoja od bolesti. Da ima odlike, odnosno kvalitetu sorte kojoj pripada, da nije došlo eventualno do cijepanja osobina te da će i u otežanim uvjetima dati bar približno projektirane prinos“, kaže dipl. inž. Miloš Nikoletić iz PSS Beograd.
Meteorološke prilike su, također, uticale na površine zasijane pšenicom.
”Nedostatak padavina tokom druge polovine septembra i oktobra te početkom novembra odlagao je početak i vrijeme sjetve ili je uticao čak i na izostanak sjetve. Mora se reći kako mnogi ratari nisu htjeli posijati u suhu zemlju. Čekali su kišu koje duži period nije bilo. I sada se vide parcele koje su pripremljene za sjetvu, a pšenica nije posijana“, dodaje Nikoletić. SEEbiz
