BANJALUKA/BIJELJINA, Iako je do jesenje sjetve preostalo još dva mjeseca, poljoprivrednici su počeli da razmišljaju o poslovima koji ih očekuju početkom oktobra, ali i načinima da prikupe novac za troškove koji ih sljeduju.
Zbog teške finansijske situacije, ali i “trakavice” u vezi sa otkupom pšenice, većina poljoprivrednih proizvođača je složna – ove jeseni biće zasijano manje oranica nego ranijih godina.
“Zbog krize, vjerovatno će biti zasijano manje površina, a na to je uticalo i ponašanje mlinara i pekara u vezi sa otkupom pšenice. Vlada RS i resorno ministarstvo uradili su šta su mogli, obezbijeđeno je gorivo po regresiranim cijenama, ali će sigurno biti manje sjetve, prije svega zbog ekonomskih razloga”, naglašava Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača – mljekara RS.
Prema njegovim riječima, zasad je još rano za radove u njivama koji se odnose na jesenju sjetvu, ali nije rano da se razmišlja o kupovini sjemena i ostalih potrepština.
“Ljudi već treba da počnu da pripremaju repromaterijal. Inače, početak oktobra je vrijeme kada se počinje sijati, a najviše se sije pšenica, dok potom slijede ječam, tritikale, ozima zob, krmne kulture i ostalo”, naglasio je Usorac.
Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, sektor Tuzlanskog kantona, sijao je ranijih godina veće površine pšenice, ali se to neće dogoditi i ove jeseni.
“U cijelom našom kantonu biće manje posijano, skupo je sve. Cijena nafte na svjetskom tržištu pada, a ovdje se ne događa isto. Nemamo čak ni plavi dizel, koji imaju ratari u RS, a to dovoljno pokazuje da će oranica da bude manje”, žali se Hasanović.
Kaže da ove jeseni on planira da zasije pšenicu samo za svoje potrebe, jer za više – nema računice.
“Dok se poljoprivrednici muče, država nema strategije. Političare ne interesuje proizvodnja, već samo njihove fotelje.
Gledaju ko će više da ‘zagrabi’, a mi građani smo ovce koje oni šišaju”, oštar je Hasanović.
Dok razmišljaju kako će da skrpe kraj s krajem kako bi ušli u predstojeću sjetvu, ratari gledaju u nebo i nadaju se da će bar od kultura koje sada zriju imati koliko-toliko koristi. Ali, vrijeme im ne ide na ruku, a suša je već uzela danak.
“U ovoj fazi nije moguće izaći sa konkretnijim podacima o obimu štete. Sušni period još traje, ali je izvjesno da je šteta velika u odnosu na očekivanu proizvodnju. Šteta na kukuruzu, kao najzastupljenijoj kulturi, izrazito je velika, naročito na skeletnim zemljištima, na kojima je jedino moguće silirati stabljiku i proizvesti silažu koja neće imati potreban kvalitet”, navode u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Iz tog su ministarstva pritom saopštili da se značajno smanjenje prinosa očekuje i kod soje, duvana, krmnog bilja i naročito povrća.
Ipak, ako im je za utjehu, poljoprivrednici u RS će već idućeg mjeseca moći da preuzmu plavi dizel za jesenju sjetvu, za šta je Vlada RS obezbijedila 4,2 miliona maraka. Regres po litru goriva iznosi 60 feninga. Nezavisne novine