BANJALUKA – Kroz nekoliko dana u BiH će početi berba maline, čiji je rod, prema riječima proizvođača, s obzirom na dugu i hladnu zimu, te na loše vrijeme u nastavku godine, bolji od planiranog. 
Dok voćari za “crveno zlato” očekuju da otkupna cijena bude na prošlogodišnjem nivou, hladnjačari poručuju kako će to biti teško izvodljivo pa i jedni i drugi gledaju prema svjetskom tržištu, koje će dati posljednju riječ.
Bojan Bundalo iz Bistrice, kod Banjaluke, kojem se zasadi maline prostiru na deset dunuma zemlje, kaže da je zadovoljan ovogodišnjim rodom s obzirom na to da je u aprilu skidao snijeg sa malinjaka, a koji je bio napadao oko 20 centimetara.
“Prije 10. juna ne možemo početi s intenzivnom berbom. Prinosi su za oko 30 odsto manji, s tim da sam uspio spriječiti još veću štetu. Svjetsko tržište diriguje cijenu, ali se nadam da neće biti manja od prosječne u prošloj godini, a koja se kretala od tri do 3,5 maraka u zavisnosti od sorte”, kazao nam je on. Ljubiša Alempić, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH i Udruženja “Vilamet”, kaže da, gledajući sve ono što je malina prošla, situacija i nije toliko loša, te da će zbirno zbog svega prinosi u malinjacima biti manji za oko 50 odsto.
I on kao i Bundalo očekuje otkupne cijene u nivou prošlogodišnjih, ali dodaje kako je o tome rano govoriti.
“Rijetko kada u samoj berbi cijena bude poznata jer se formira nakon berbe. Ukoliko ne budemo zadovoljni, reagovaćemo. Vidjećemo i kakve će biti cijene otkupa u susjednoj Srbiji”, kazao nam je Alempić.
Ranko Živković, direktor preduzeća “Agro-dr” iz Bratunca, a koje se bavi otkupom maline, potvrdio je kao i ostali sagovornici da će svjetsko tržište odrediti cijenu, ali i dodao kako su male šanse da ona bude na prošlogodišnjem nivou.
“Oko cijene nema perspektive i trenutno ne postoje naznake koje govore kako bi se mogla postići prošlogodišnja. Ako se nešto drastično ne desi, proizvođači i hladnjačari dijeliće istu sudbinu”, kazao je on.
Prema njegovim riječima, zbog visoke otkupne cijene i pada cijena na svjetskom tržištu, ovo preduzeće je pretrpjelo ogromne gubitke, koji nisu mimoišli ni druge otkupljivače.
“Imali smo gubitak od preko jedne marke po kilogramu, a imali smo uskladišteno 500 tona maline, koja je donedavno stajala u hladnjači koja se morala prazniti zbog nadolazeće berbe”, kazao je Živković.
Malina gajena u BiH zauzima jedno od vodećih mjesta u ukupnom izvozu voća iz zemlje, a iz godine u godinu se povećava procenat zasijanih površina ovim jagodičastim voćem.
Sa malinjaka u BiH prošle godine ubrano je više od 10.000 tona malina, a prema procjenama stručnjaka, do 2020. godine proizvodnja bi mogla premašiti 20.000 tona.