BANJALUKA – Loša godina, slab rod i nedovoljna podrška vlasti, domaće proizvođače voća i povrća učinila je nekonkurentnim cijenom i količinama, što je dovelo do ogromnog pada izvoza i rasta uvoza voća i povrća u Bosnu i Hercegovinu.
Uvoz voća i povrća u Bosni i Hercegovini je skoro duplo veći od izvoza, što pokazuje da domaći voćari i povrtlari polako gube bitku sa inostranim tržištem.
Samo u 2019. godini, ukupno je uvezeno 316,8 miliona KM voća i povrća.
Za uvoz povrća izdvojeno 107,3 miliona maraka, dok je vrijednost uvoza voća iznosila 209,5 miliona KM.
Tokom 2018. godine, uvoz je bio nešto manji, pa je ukupna vrijednost uvoza vrijedila 275 miliona KM, od čega je je za voće izdvojeno 186,5 miliona KM, dok je povrća uvezeno 88,4 miliona KM.
Izvoz voća i povrća sa prostora Bosne i Hercegovine na inostrano tržište je bio skoro duplo manji u odnosu na uvoz. U 2019. godini ukupno izvezeno 167 miliona KM vrijednosti, od čega je izvezeno 122 miliona KM voća, a povrća 44,4 miliona KM.
Ni godinu ranije nije bila bolja situacija, pa se 2018. godine izvezlo ukupno 160, 4 miliona KM, pri čemu je voća izvezeno 123,5 miliona KM, a povrća 36,9 miliona KM.
Dojčinović: Slab rod dovešće do poskupljenja voća i povrća
Predsjednik udruženja voćara RS Dragoje Dojčinović istakao je da domaći proizvođači ne mogu da pariraju ponudi inostranog tržišta, ni po cijeni, a ni po količini.
„Kada pogledate u marketima, tržnicama i pijacama možete da vidite da već sada se vidi ralika u cijeni između naših proizvoda i uvoznih. Oni po mnogo nižoj cijeni prodaju svoje voće i povrće. Prije svega, u njihovim zemljama su mnogo veće subvencije, država više ulaže u ovu granu privrede, te samim tim su u boljoj poziciji od nas“, rekao je Dojčinović za portal CAPITAL.
Dodaje da vlast u BiH veoma malo obraća pažnju na voćare i povrtlare, te da razvoj ove privredne grane stagnira već par godina, te da se samo prošle godine odjavilo dosta voćara, samim tim će biti i manja proizvodnja.
Kada je u pitanju izvoz, Dojčinović ističe da izvoza ima, ali da ipak postoje otežavajuće okolnosti, poput carina koje plaćaju prilikom plasiranja proizvoda na inostrano tržište, a što zemlje u regionu plaćaju za svoje proizvođače.
CAPITAL: Dragana Eremija
