BANJALUKA, Proizvodnja ribe u RS porasla je prošle godine za 939 tona u odnosu na 2014, ali uzgajivači kažu da ekspanziju sputavaju niske bescarinske kvote, mali podsticaji i preveliki parafiskalni nameti.
Povoljni klimatski uslovi i mogućnost izvoza u EU nisu rezultovali očekivanim uzletom proizvodnje ribe, što pokazuju i podaci Zavoda za statistiku RS prema kojima je vidljivo da je od 2009. godine uzgoj ribe u Srpskoj smanjen za trećinu.
Prema statističkim podacima, lani su u Srpskoj proizvedene 2.993 tone ribe, dok su u 2014. iz domaćih ribnjaka izvađene 2.054 tone. Skok u proizvodnji, tvrde uzgajivači, nije realan jer je 2014. godina bila katastrofalna zbog poplava koje se poharale mnoge ribnjake.
Direktor preduzeća “Tropik ribarstvo – ribnjak Janj” iz Banjaluke Zoran Tepić kaže da njihovi ribnjaci godinama nemaju puni kapacitet jer ne bi imali kome da prodaju svu ribu.
– Naši kapaciteti su oko 1.700 tona, a prošle godine smo uzgojili 1.546 i spadamo u najveće proizvođače pastrmke na Balkanu. Ribnjake sa šaranom smo prodali budući da je proizvodnja postala nerentabilna – kaže Tepić.
Uzgajivači su, ističe Tepić, suočeni sa ogromnim problemima. Najviše ih muče male bescarinske kvote, ali i brojni parafiskalni nameti koje plaćaju državi.
– Bescarinska kvota za izvoz pastrmke za cijelu BiH je 60 tona, što je smiješno jer samo mi proizvedemo 1.500 tona. Carinska stopa za izvoz iznad kvota je osam odsto, što je previše. Tražimo godinama od vlasti da zahtijevaju povećanje kvota, ali od toga nikad ništa. Namete za korišćenje vode plaćamo dva puta po istoj osnovi. Plaćamo posebnu naknadu, ali i na osnovu koncesije za korišćenje voda – kaže Tepić.
On dodaje da ova grana ima velike šanse, jer u Evropi drastično opada proizvodnja ribe.
– Mi tu treba da tražimo šansu. Ova proizvodnja ima budućnost, samo nam trebaju bolji uslovi – ističe Tepić i dodaje da najveće količine izvoze u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.
Na probleme se žali i direktor preduzeća “Butreks-ribarstvo” iz Trebinja Veljko Buđen, koji tvrdi da će stanje u ribarstvu biti još gore jer im je od januara Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS smanjilo iznos podsticaja sa 100.000 na 70.000 KM.
– U FBiH podsticaj iznosi 1,25, a kod nas 0,30 KM po kilogramu, s tim da jedan proizvođač ne može dobiti više od 70.000 KM. To znači da možemo dobiti podsticaje na maksimalno 300 tona – kaže Buđen.
Ovaj uzgajivač će u pet ribnjaka ove godine imati 800 tona pastrmke, iako ima kapacitet za 1.500 tona.
– Mogao bih proizvesti skoro duplo više, ali nemam kome da prodam. Zbog niskih bescarinskih kvota ne izvozim na tržište EU već isključivo u Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, i to kad iscrpim potrebe domaćeg tržišta. Proizvodnja ribe je teška rabota, neizvjesna, osjetljiva, zahtjevna i uveliko zavisi od sila prirode – ističe Buđen.
U Privrednoj komori RS kažu da, i pored toga što Srpska ima dobre geografske, hidrološke i klimatske uslove, omjer uvoza i izvoza ribe i njenih prerađevina u 2015. bio je negativan i ostvaren je deficit od 3,5 miliona KM.
– Od 2011. je prisutan trend pada izvoza za 38,6 odsto, dok je uvoz oscilirao. Primjena principa tradicionalne trgovine sa Hrvatskom odraziće se negativno na proizvodnju šarana jer će skočiti uvoz iz Hrvatske – kaže sekretar Udruženja poljoprivrede, vodoprivrede i ribarstva pri Privrednoj komori RS Slavko Stevanović.
RS je prošle godine najviše ribe izvezla u Srbiju, Italiju i Sloveniju, a uvozila iz Srbije, Tajlanda, Maroka i Vijetnama. Glas Srpske
