SARAJEVO, Ukupna makroekonomska situacija u BiH je pozitivna – nakon pada bruto domaćeg proizvoda /GDP/ od tri odsto prošle godine, ove godine je došlo do pozitivnog ekonomskog rasta – izjavio je Srni Kostas Hristu, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za BiH.
“Očekujemo da će i iduće godine biti zabilježen lagani i sporiji ekonomski rast, kao i realni rast GDP od 2,25 odsto”, rekao je Hristu i naglasio da je, istovremeno, zabilježeno da izvoz BiH veoma brzo raste, te da je u finansijskom sektoru situacija stabilna.
“Ustanovili smo da su rezerve Centralne banke BiH veoma jake. Sveukupna makroekonomska situacija u BiH je stabilna i postoje određeni pozitivni indikatori”, rekao je šef Misije MMF-a za BiH.
On je podsjetio da je Izvršni odbor MMF-a 15. oktobra ove godine odobrio četvrtu i petu tranšu stendbaj-aranžmana i da Misija MMF-a trenutno boravi u BiH u sklopu četvrtog redovnog pregleda prije puštanja šeste tranše od ukupno 1,2 milijarde vrijednog aranžmna sa BiH.
“Prema prvobitnom programu, koji je još važeći, oko dvije trećine šeste tranše bi trebale ići kao podrška budžetima, a trećina ide u rezerve Cetnralne banke. Dakle, očekujemo da će 84 miliona KM ići za podršku budžeta FBiH, a 42 miliona KM za podršku budžetu RS-a za 2011. godinu”, rekao je Hristu.
Misija MMF-a do sada registrovala ograničenje javne potrošnje, ali vlasti u BiH moraju uložiti jače napore da bi javnu potrošnju stavili pod kontrolu.
“Dvije osnovne stvari sa kojima se nove vlasti moraju baviti jesu ukupna izdvajanja za plate i naknade, te transferi nosiocima boračkih prava. Iznosi koji se troše na ove dvije stavke su veoma veliki kada se porede sa drugim zemljama. To će morati biti naglašeno u novim nacrtima budžeta za 2010. godinu”, napomenuo je šef Misije MMF-a za BiH.
On je ponovio i da reforma penzionog sistema u BiH mora biti obavljena, jer je u oba entiteta finansiranje penzionih fondova pod pritiskom.
“U Republici Srpskoj su vlada i Narodna skupština odobrili Stretetiju reforme penzionog fonda. Penzioni fond u Srpskoj suočava se sa finsijskim problemima, a Vlada će razraditi mjere sa kojim bi se rješavala ova situacija”, rekao je on.
Hristu je dodao da je u Federaciji BiH Vlada odobrila Strategiju za reformu penzionog fonda i da namjerava izvršiti reformi tzv. beneficiranih penzija.
“Apelujemo na organe vlasti da te reforme počnu provoditi što je prije moguće”, rekao je Hristu i naglasio da je jedan od ciljeva programa MMF-a da se smanji tekuća potrošnja da bi bilo oslobođeno više sredstava za kapitalna ulaganja.
“To je nešto što nove vlade treba da uzmu u obzir kada budu sastavljale nacrte budžeta za 2011. godinu”, rekao je Hristu, napominjući da implementacija budžetskih stavki za kapitalna ulaganja idu sporo, ali da je u sklopu programa MMF-a kapitalna potrošnja ipak zaštićena.
“Ako se pogleda potrošnja na kapitalna ulaganja od 2008. do kraja ove godine, nije došlo do umanjenja u stavki `kapitalna ulaganja`. Postoji mnogo potencijala koji još nije iskorišten i puno projekata koji bi se mogli ubrzati”, dodao je Hristu.
On je istakao da je Misija MMF-a samo započela razgovore o pregledu, ali da nije bila u mogućnosti i da ih zaključi.
“Načinjeno je dosta napretka u tim razgovorima, ali nismo bili u mogućnosti da ih zaključimo. Plan je da vlasti nastave sa pripremom nacrta budžeta i razgovore o mjerama koje moraju ići uz te nacrte – kako na nivou entiteta, tako i na nivou instistucija BiH”, naglasio je Hristu.
On je napomenuo da će se Misija MMF-a vratiti kada vlasti u BiH budu spremne za nastavak razgovora za zaključivanje pregleda MMF-a po stendbaj-aranžmanu, te da će tek nakon uspješnog zaključivanja razgovora po četvrtom pregledu biti utvrđen datum kada će Misija za BiH podnijeti izvještaj Izvršnom odboru MMF-a.
Šef Misije MMF-a rekao je da je tokom boravka u BiH obavljen i razgovor sa predstavnicma političkih partija koje će biti zastupljene u novoj vlasti.
Komentarišući izjavu visokih funkcionera SDP-a da je prvi zadatak nove Vlade Federacije BiH da nanovo odredi uslove stendbaj-aranžmana, Hristu je rekao da je Misija MMF-a sa predstavnicima te partije razgovarala o njihovim stavovima i idejama o budućim ekonomskim politikama.
“U razgovorima sa predstavnicima političkih partija otkrili smo da postoji razumijevanje u vezi sa glavnim ciljevima programa. U slučaju da budu zastupljeni u novim vlastima, sa svima njima ćemo ponovo razgovarati. Naravno, oni mogu imati i drugačije ideje u pogledu određenih finansijskih politika za budućnost, ali uglavnom dijele mišljenje i iste ciljeve, a to su fiskalna konsolidacija i provođenje strukturnih reformi” – istakao je Hristu.
On je napomenuo da je uspješno zaključivanje četvrtog pregleda po stendbaj-aranžmanu potreban dogovor o zaključivanju budžeta i pratećih mjera.
“Dogovorili smo se sa predstavnicima organa vlasti da ćemo biti sa njima u stalnoj komunikaciji dok budu pripremali nacrte budžeta za narednu godinu. Taj proces biće nastavljen čak i poslije našeg povratka u Vašingotn”, zaključio je Hristu.