BUDIMPEŠTA, Mađarska nije dozvolila hiljadama izbjeglica da pređu njenu granicu – a toj državi istovremeno nedostaje radna snaga. Ima li rješenja za tu situaciju?
Stotine gostiju svakog dana naručuju hamburgere i pice u klubu Bakardi u poznatom mađarskom gradu Siofoku na obali Blatnog jezera. Reklo bi se da zbog atraktivne lokacije posao cvijeta, ali on zapravo – grca.
Problem nije u broju posjetilaca, već u konobarima – nema ih dovoljno.
“Trenutno ih imamo pet, ali, potreban nam je još jedan, ili dvojica“, kaže za DW Benigna Nemet, menadžerka kluba, i dodaje da je pročešljala internet, tražila na fejsbuku i postavljala oglase da traži osoblje – ali da nije imala sreće.
“Sve smo pokušali, ali ne možemo da nađemo nove radnike“.
Ona nije usamljena sa svojim problemom. Mađarska se bori sa manjkom radne snage. Ove godine je 35.000 radnih mjesta ostalo nepopunjeno.
Nacionalna organizacija za zapošljavanje je nedavno predstavila svoje prijedloge za prevladavanje ove situacije, a u njih spada i angažovanje stranih radnika.
“Smatramo da su nam potrebni radnici iz inostranstva… Zbog potrebe za njihovim zapošljavanjem, imigracija će Mađarskoj biti vrlo važna, možda čak i trajno“, kaže Ferenc Rolek, potpredsednik Konfederacije mađarskih poslodavaca i industrijalaca (MGYOSZ).
Prema njegovim riječima, Mađarskoj svake godine nedostaje dodatnih 40.000 do 50.000 radnika, što znači da će za deset godina nedostajati njih 500.000.
Demografija
Glavni razlog za to je demografski razvoj. Niska stopa nataliteta je dovela do smanjivanja broja stanovnika tako da je 2011. on prvi put od 1960. godine bio ispod 10 miliona.
Povrh toga, mnogi Mađari su napustili zemlju u potrazi za većom zaradom u drugim državama EU.
Ministar privrede Mihalj Varga podržava ideju poslodavaca, i kaže da bi vlada trebalo da podrži ideju o pozajmljivanju kvalifikovanih radnika iz trećih zemalja – dakle i onih van EU.
Lokalna štampa je odmah ukazala na protivrječnost između tog koncepta i ponašanja Mađarske prema izbjeglicama i migrantima koji dolaze u Evropu.
Budimpešta čini sve kako bi spriječila njihov ulazak u zemlju. Mađarska vlada naglašava da između imigracije i terorizma postoji direktna veza.
Za oktobar je planirano održavanje referenduma o tome da li će Mađarska prihvatiti sistem kvota EU o razmještanju izbeglica.
Premijer Viktor Orban je rekao da bi glasanje protiv toga potpomoglo mađarsku nezavisnost.
Samo dan poslije izjave Mihalja Varge, njegovo ministarstvo je saopštilo da “migracija nije odgovor na nedostatak radne snage“ i naglasilo da su mediji pogrešno interpretirali njegovu izjavu.
Dodalo je i da ministar privrede “ne odobrava dovođenje mase nekvalifikovanih i nepismenih migranata u Evropu“.
Ipak, u izjavi se kaže i da vlada podržava dovođenje kvalifikovanih radnika iz inostranstva za neke struke.
Nepopunjena mesta
Šef Odeljenja za komunikacije Njemačke trgovinske komore, Dirk Velfer, kaže da njemačke firme, na koje otpada četvrtina svih stranih investicija u Mađarskoj, smanjuju obim posla u toj zemlji zbog nedovoljnog broja radnika:
“Dugoročno gledano, ako nemate na raspolagaju kvalifikovane radnike, dobro ćete razmisliti da li da širite kapacitete.“
U predlogu Konfederacije poslodavaca se kaže i da bi trebalo primati migrante koji lako mogu da se kulturno integrišu u mađarsko društvo:
“Ako je neko vrlo različit, neće da poštuje zakone i poredak, ili nije u stanju da se integriše u našu kulturu, takvu firmu je veoma teško voditi“ , rekao je Ferenc Rolek.
Najlogičnije bi bilo da se privuku građani susjednih zemalja koji imaju mađarske korjene. 1920. godne, dijelovi Mađarske su ugovorom podjeljeni susjedima – Srbiji, Ukrajini, Rumuniji i Slovačkoj.
U tim zemljama još ima ljudi koji govore mađarski. Stručnjaci smatraju da bi bilo mudro da Mađarska u potrazi za radnicima malo zaviri preko svojih granica.
Diverzifikacija
Martin Kahanek je profesor javne politike na mađarskom Centralnoevropskom univerzitetu, specijalista je za ekonomiju rada i imigraciju.
On kaže da migranti koji su “kompatibilni“ sa Mađarima mogu lakše da se integrišu, ali ne rade u strukama koje su deficitarne u Mađarskoj.
“Migranti koji dolaze iz dalekih kultura, regija i zemalja, možda se teže integrišu, ali imaju sposobnosti koje su nove, donose veću dinamiku i otvaraju nove mogućnosti za privredu“.
Prema njegovim riječima, migranti koji imaju drukčije sposobnosti mogu da ožive trgovinu i poslovne odnose širom svijeta, a to je ono na čemu i mađarska vlada radi već godinama.
Ono sa čime se svi slažu jeste da bi bolja edukacija i obuka doprinjela i uključivanju većeg broja Mađara u radne procese. Posebno je velika nezaposlenost među Romima, koji su žrtve široko rasprostranjene diskriminacije.
Poslodavci predlažu da se Romi bolje integrišu u društvo kao i da se još u prvom razredu osnovne škole povede računa o njihovom boljem obrazovanju. O tim prijedlozima će se diskutovati u septembru kada se nastave razgovori sa vladom.
Rolek je ubeđen da rješenje za premali broj radnika ne može da se nađe samo u Mađarskoj:
“Još uvijek smatram da čak i ako iskoristimo sve resurse u Mađarskoj, oni nisu dovoljni da zadovolje potražnju.” B92