LIVNO – Sirevi sa začinskim biljem, paprikom, biberom i limunom, ali i oni bez dodataka, proizvedeni u mljekari „Orman“ u Livnu, ispunili su svjetske standarde što je potvrđeno i nagradama osvojenim na takmičenju „World Cheese Awards“ u Londonu.
Livanjska mljekara „Orman“, u vlasništvu istoimene porodice, u mjestu Struba već 16 godina proizvodi različite vrste sireva. Prvobitno su prerađivali svega 100 do 200 litara mlijeka dnevno, da bi danas ta firma imala preradu od 1.500 do 2.000 litara mlijeka i proizvodnju od oko 150 kilograma sira dnevno.
Admir Orman zadužen za prodaju livanjskih sireva mljekare „Orman“ ističe da su od 2003. godine, kada su osnovali firmu, malo po malo, sopstvenim novcem i kreditnim sredstvima širili proizvodnju. Zapošljavaju trenutno osam radnika.
„Danas imamo oko 20 vrsta proizvoda, od toga sedam tvrdih sireva, klasični livanjski sir čije je zrenje dva do tri mjeseca, livanjski sir selection kojem je zrenje pola godine, te livanjski sir reserve sa zrenjem od godinu dana. Tu je i livanjski sir sa začinskim biljem, sa paprikom i sa biberom i limunom“, ističe Orman.
Pored ovih tvrdih sireva, iz livanjske mljekare izlazi i livanjski sir u maslinovom ulju, sir sa maslinama, sa smokvama, u chili ulju, te južnoafričke papričice punjene krem sirom.
„Pravimo i kiselu papriku punjenu livanjskim kajmakom, zatim svježe sireve, domaći meki svježi sir, punomasni svježi sir“, priča Orman.
Ističe da se kao najspecifičniji izdvojio livanjski sir selection, te sir sa limunom i biberom, te da su to ujedno i najprodavaniji proizvodi.
Livanjski sirevi nagrađivani su na mnogim svjetskim takmičenjima, a ovi proizvedeni u mljekari „Orman“ ponijeli su titulu i najboljih na Balkanu kada su na III i IV „Balkan Chesse Festivalu“ u Beogradu osvojili dva puta prvo i jednom drugo mjesto.
I u Londonu, na najprestižnijem festivalu na svijetu, u konkurenciji preko 4.000 vrste sireva, mljekara „Orman“ osvojila je pet nagrada, jednu zlatnu i po dvije srebrene i bronzane.
Sve ovo je, ističe Orman, granica do koje su došli još prije dvije, tri godine i sada stoje u mjestu jer ne mogu da prošire svoju proizvodnju.
„Kupili smo opremu za mljekaru u vrijednosti od 300.000 KM, ali ne možemo da proširimo proizvodnju jer ne možemo od opštine povoljno da dobijemo zemljište. Mislili smo graditi novu mljekaru, ali nam u opštini traže preko 70 KM po kvadratu zemljišta, što je za nas puno, treba nam samo za to preko 500.000 KM. Nema sluha lokalne zajednice za proširenje proizvodnje, nema sluha ni kantona, ni države“, žali se Orman i ističe da dok se to ne promijeni ne može računati na dalji rast proizvodnje, već samo na gašenje ovog biznisa.
Proširenje proizvodnje bilo bi od koristi i za lokalno stanovništvo od kojeg ova mljekara otkupljuje mlijeko.
„Trenutno imamo više od 20 kooperanata, plaćamo do 0,60 KM po litri mlijeka ako je kvalitet zadovoljavajući. Cijena nikad nije bila manja od 0,53 KM po litri ako je kvalitet lošiji“, kaže Orman.
Livanjske sireve ova mljekara izvozi u Crnu Goru i Srbiju, a ističu da bi mogli mnogo više da plasiraju na strana tržišta kada bi proširili proizvodnju.
„Imamo tražnju i u Makedoniji i u Hrvatskoj. Nedavno su iz Hrvatske zvali i tražili su 10 do 15 tona mjesečno, a mi možemo tonu da isporučimo. Za sada smo tu gdje jesmo. Livanjski sir je zaštićen i ne može se nigdje proizvoditi osim Livnu, a mi i ne možemo izmještati proizvodni pogon jer je neisplativo“, priča Orman.
Prihodi koje mljekara „Orman“ ostvaruje godišnje dostižu pola miliona KM, ali su veliki i troškovi poslovanja, zbog čega u toj firmi smatraju da država treba da kreira politiku podsticaja kako bi kvalitetni proizvodi iz BiH mogli da pariraju svjetskim brendovima.
Orman zaključuje da su mnogi prozvođači politički angažovani kako bi dobili određene benefite i podsticaje, što je neprihvatljivo jer, generalno, to na kraju ima loš uticaj na kvalitet ovog poznatog proizvoda.
CAPITAL
Poslovni portal CAPITAL.ba će u narednom periodu objaviti niz priča o kompanijama u BiH koje su uspjele na domaćem ili stranom tržištu bez političkih veza ili dobijanjem unosnih poslova od države i vlasti. Pozitivnim primjerima poslovanje želimo ohrabriti i podstaknuti mlade i inovativne ljude da se počnu baviti privatnim preduzetništvom, te pokazati da je moguće biti uspješan bez politike i javnih budžeta. Projekat “Svijetla strana BiH” se realizuju uz pomoć granta ambasade SAD u BiH.