BEOGRAD, Prisustvo Lidla na tržištu Srbije podstaći će dolazak i drugih velikih igrača u sektoru trgovine koji će uspjeti da, kroz povećanu ponudu i konkurenciju, utiču na stabilnost cijena.
To je izjavio Tanjugu državni sekretar u Ministarstvu spoljne i unutrašnje trgovine i telekomunikacija Srbije Dragovan Milićević.
U Srbiju će, kako se očekuje, njemački internacionalni diskontni lanac Lidl doći krajem iduće godine, što će omogućiti domaćim potrošačima povoljnu kupovinu po diskontnim cijenama, nižim između 20 i 40 odsto od prosječnih tržišnih.
Kako je Milićević istakao, država ne može da kontroliše cijene, ali može da poboljša konkurenciju i stimuliše priliv svježeg kapitala i dolazak novih trgovaca.
“Ako hoćemo da razvijamo tržišnu privredu ne možemo da imamo neke administrativne kontrole cijena. Država može da zaustavi rast cijena kroz tržišnu intervenciju iz Robnih rezervi, ali je pitanje sa kojim količinama, a da se ne naruši sloboda tržišta”, objasnio je državni sekretar.
Prema njegovim riječima, tržište Srbije je još u nekoj fazi restruktuiranja i redistribucije pa veliki trgovci čekaju povoljan momenat za dolazak.
Njima je problem pad kupovne moći, prilično plitko tržište Srbije i mali potencijal maloprodaje od tri milijarde evra godišnje, ali će najavom Lidla vjerovatno još neki da dođu, što će se povoljno odraziti na cijene, mišljenja je Milićević.
On je upozorio da najviše rastu cijene hrane zbog prošlogodišnje suše pa su neophodne investicije u poljoprivredi, posebno u domenu navodnjavanja i povećanja prinosa.
Milićević je istakao da potrošači u Srbiji najviše kupuju hranu i piće na koje odlazi više od 40 odsto kućnog budžeta, zatim sredstva za ličnu i kućnu higijenu, a ostali proizvodi – bijela tehnika, namještaj, garederoba znatno manje.
Kupovna moć potrošača u Srbiji će biti vijeća sa rastom zarada i privredne aktivnosti, što neće biti brz proces, tvrdi Milićević.
Sekretar Udruženja Privredne komore Srbije za trgovinu Gordana Hašimbegović rekla je za Tanjug da u Srbiji posluju belgijski “Delez” i njemački “Metro keš end keri” koji su među najvećim trgovinskim lancima na svijetu, dok velikih priznatih i poznatih diskontnih lanaca i dalje nema na našem tržištu.
“Srbija je jedna od malobrojnih zemalja u Evropi u kojoj nema diskontnih trgovinskih lanaca, dok ovi trgovci posluju u skoro svim državama regiona Hrvatskoj, Bugarskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Rumuniji, Grčkoj”, istakla je Hašimbegović.
Prema njenim riječima, njaveći evropski trgovinski diskontni lanaci su Carfour, Tesko, Svarc čiji je dio i Lidl, Aldi, Rewe, Aućan, Edeka Centrale, E. Leklerk i Ahold… Tanjug