BANJALUKA, Mogućnost uvođenja ličnog bankrota u BiH zasad se ni ne nazire, iako je takva praksa zaživjela u brojnim državama i pomogla je mnogim prezaduženim građanima.
Lični bankrot podrazumijeva da dužnici dobijaju određeni iznos novca, koliko im treba za život, dok njihovom imovinom i primanjima raspolaže “staratelj”.
Za uvođenje takve prakse zalažu se predstavnici Udruženja za zaštitu žiranata u BiH, iz kojeg podsjećaju da više od 10.000 građana vraća tuđe kredite.
“Lični bankrot u zapadnim zemljama postoji i više od 20 godina. Da bi taj zakon bio donesen i kod nas moraju se uskladiti i drugi propisi. Mi smo o tome već razgovarali sa predstavnicima Agencije za bankarstvo, ali i sa nekim poslanicima. Pokrenuli smo temu koja se odnosi na lični bankrot i mnogi su se složili da takva mogućnost treba da se uvede i kod nas”, kaže Joco Cvjetković, predsjednik Udruženja za zaštitu žiranata u BiH.
Prema njegovim riječima, stručnjaci smatraju da se mogućnost proglašenja ličnog bankrota u BiH neće dogoditi uskoro.
Poput njega i Marko Đogo, predsjednik Sekcije za bankarstvo u Udruženju ekonomista RS – SWOT, ističe da se u BiH o uvođenju zakona o ličnom bankrotu razmišlja već nekoliko godina.
“Povremeno se uvođenje takvog zakona pojavi kao tema i u institucijama i udruženjima. Ne sumnjam da ćemo u narednih nekoliko godina dobiti takav jedan zakon. Ali, pitanje je da li bi taj zakon išao u korist ili na štetu građana koji ne mogu da vraćaju kredite”, naglašava Đogo.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, ističe da bi lični bankrot bio koristan za kategoriju stanovništva koja nije u mogućnosti da bilo šta uradi sa svojim dugom.
Naglasio je da, čak i kada bi danas bila pokrenuta zvanična inicijativa za uvođenja te prakse u BiH, teško da bi to sve u dogledno vrijeme zaživjelo.
“Kod nas bi to pitanje vrlo brzo bilo ispolitizovano, a onda bi se sve završilo beskrajnim odlaganjem, odnosno nedonošenjem bilo kakvih normalnih zakonskih rješenja. Ovdje bi se sve činilo da se stvari komplikuju i ne rješavaju, kao da to nikome nije u interesu”, ističe Pavlović.
Za ovakvim zakonom poseglo se prije nekoliko godina u Hrvatskoj.
Orsat Miljenić, ministar pravosuđa Hrvatske, poručio je da cilj ličnog bankrota nije građane pretvoriti u robove, ali i naglasio da dugovi moraju biti otplaćeni.
Miljenić je pojasnio da prvo budu popisana sva dugovanja, sa jedne strane, te sva primanja i imovina, sa druge strane. Zatim, kako je dodao, bude izračunato koliko dužnik uopšte može vratiti, a ono što ne može – bude otpisano.
Baš kao bh. građani, ni stanovnici Srbije, koji nisu više u stanju da otplaćuju uzete kredite, ne mogu da proglase lični bankrot, jer za to ne postoji zakon. Kao i kod nas, propisu, koji bi to regulisao, zasad u Srbiji nema nagovještaja. Nezavisne novine