Lakomislenim bankama ne treba pomagati

BEOGRAD, Nivo kredita koje klijenti ne vraćaju dostigao je u Srbiji vrtoglavu sumu od 3,7 milijardi evra. Proces kreditiranja je zbog toga već poduže usporen, a bilo je mjeseci kada se beležio i pad.

Vlada Srbije nedavno je izašla sa skupom mjera, odnosno strategijom za rješevanje ovih zajmova. Ne pominje se ekspres rješenje od danas do sutra. Stručnjaci smatraju da je to dobro, ali da je potrebna promjena politike banaka kako se uskoro ne bi našli u sličnoj situaciji.
Što se tiče samih mjera, nije loše podsjetiti šta je najavljeno .U Ministarstvu finansija Srbije naveli su :unapređenje kapaciteta banaka za rješevanje problematičnih kredita, uklanjanje poreskih prepreka za otpis nenaplativih potraživanja. Navedene su i promjena prakse u oblasti procjene imovine koja se stavlja pod hipoteku . Promjene bi trebalo da obuhvate i stečajni postupak, što podrazumjeva bržu realizaciju.
O tome koliko će najavljene mjere stvano pomoći da se problem reši međunarodni konsultant Milan Kovačević kaže:
– Očigledno da je problem došao dotle da mora da se rešava. A mislim da je bilo mnogo bolje da je to urađeno još kada su se pojavili prvi signali o znatnijem rastu nenaplativih kredita. Problem je uvek lakše rešiti kada je manjeg obima nego kada se uveća. Video sam da se kao deo rešenja pominju poreske olakšice. To znači da će otpis ići delom na teret države odnosno poreskih obveznika.
Kovačević naglašava da je posebno zanimljiv deo koji se odnosi na procјenu imovne. Zna se da su pojedine banke olako davale zajmove i prihvatale hipoteke na imovinu koja je realno imala mnogo manju vrednost od kredita za koji je bila garancija otplate.

–Trebalo bi pažljivo razmotriti koje su banke olako odobravale kredite i prihvatale hipoteke na imovinu koja nije bila ni blizu odbrenih sredstava. Po meni takvim finasijskim kućama i ne bi trebalo pomagati nego pustiti da odu u stečaj. U Srbiji ima dovoljno banaka pa se ovaj gubitak ne bi ni osetio a druge banke bi prilikom odobravnjanja zajma ubuduće bile znatno odgovornije kod procene imovine za hipoteku ili zalogu – kaže on.
Jedna od banka od koje bi kolege mogle da uče o tome kako povećati efikasnost naplate je Oportjuniti banka sa sjedištem u Novom Sadu. Dok je u Srbiji nivo nenaplativih kredita 22,5 odsto kod njih je manji od 10 procenata. O tome kako uspjevaju da ovu stavku u poslovanju održe na, za naše uslove, niskom nivou direktor Vladimir Vukotić kaže:
– Naši klijenti su iz sfere malog biznisa. Lakše nam je da procenimo njihovu kreditnu sposbnost, upoznamo ih i njih same i njihov biznis. Onda je šansa da se odobri kredit klijentu koji nema mogućnosti da ga vraća znatno manja. Kod velikih kompanija to je složenije. Puno je tu podataka, knjiga povezanih lica. Baš ti “povezani“ su se posle javili kao problem kod otplate jer u finansijskoj dokumentaciji koju su bankari imali na uvid pre odluke o odobravanju zajmova nisu bili vidljivi. Mislim da se kod nas plaća i danak žurbi za zaradom i olakom odobrvanju zajmova ,a u dobrom delu slučajeva problematičnih kredita.
Interes klijenta
– Problem sa nenaplativim zajmovima je pokazao da je potreban novi odnos na relaciji banka-klijent. Kada se procenjuje budući aranžman potrebni je da menayment banke vodi računa naravno o interesu banke pa klijenta pa tek onda o svom. Briga o interesu klijenta i o tome koliko je on stvarno sposoban da redovno ispuni preuzete obaveze je nešto što postaje sve značajnije u politici banaka – kaže Vladimir Vukotić. Dnevnik