BEOGRAD, Za domaću valutu su ponovo došli crni dani. Zvanični kurs evra opet je u porastu i za srijedu iznosi 106,98 dinara, a Narodna banka Srbije u utorak nije reagovala na međubankarskom tržištu. Od početka godine evro je ojačao za oko deset dinara u odnosu na domaću monetu.
Narodna banka Srbije u ponedjeljak nije intervenisala, tako da je u utorak evro ponovo oborio rekord dostigavši 106,72 dinara. Ekonomisti smatraju da je samo odustajanje od planiranog nivoa inflacije za ovu godinu, signal da će domaća valuta nastaviti da slabi. Centralna banka interveniše, samo kada procjeni da je došlo do prekomjerne dnevne oscilacije i u tu svrhu je u ovoj godini potrošila 2,041 milijardu evra.
Ekonomisti očekuju da Međunarodni monetarni fond neće imati ništa protiv punjenja budžeta inflacijom. To je tehničko rješenje, kako kažu analitičari, izvedeno legitimnim sredstvima. Takav način vođenja ekonomije će zaboljeti najviše građane.
– Budući da je NBS objavila da će inflacija biti nešto veća od planirane, onda se po svemu sudeći ona i ponaša relaksiranije kada je u pitanju kurs – smatra Goran Nikolić, ekonomista. – Inflacija je omogućila praktično državi da obavi rebalans budžeta. Sam rast cijena podiže poreske prihode, s jedne strane, a s druge strane diže nivo bruto društvenog proizvoda. S druge strane, rast cijena i kursa utiče na standard građana, a naročito na one koji su se zadužili u stranoj valuti.
Prema riječima Nikolića, referentna kamata trebalo bi da se poveća za još 1,5 odsto da bi blagajnički zapisi bili atraktivni za banke, i da se preorijentišu na dinare. Ali svako povećanje ove kamate daje efekte tek nakon nekoliko mjeseci.
– Dinar će lagano da pada i u narednom periodu, sve dok ne stigne novac od prodaje “Telekoma” – ističe Ivan Nikolić, ekonomista. – Tada se može očekivati da i da krene da raste. Ta stabilnost bi mogla da traje od nekoliko mjeseci do godinu dana. Pad domaće valute nije dobar za standard građana, ali je taj rast ionako prethodnih godina vještački stvoren.
Za stabilnu valutu neophodne su i strane direktne investicije, kojih je u ovoj godini bilo tek na kašičicu. To nije moglo da nadomjesti ni oko 1,7 milijardi evra doznaka iz inostranstva.
Obaveze
Već je gotovo postala tradicija da krajem svakog mjeseca evro ojača, a da se zatim umiri i blago oslabi. Glavni razlog za to su obaveze preduzeća prema inostranstvu. Potražnja za devizama se tada pojača, a kako ih na međubankarskom deviznom tržištu ima malo, posljedica je slabljenje dinara. Novosti
Kurs ide u pravcu inflacije
