SARAJEVO, Zbog globalne krize potražnja za auto-dijelovima bh. proizvođača opala je između 20 i 30 odsto, pa je logično da su u nekim firmama radnici upućeni na privremeno čekanje, kazao je Krunoslav Rašić, direktor Auto-klastera BiH, koji okuplja 17 članica, od čega deset proizvođača auto-dijelova.
Domaći proizvođači koji se nalaze u lancu snabdijevanja svjetskih automobilskih koncerna, kaže Rašić, već su u ozbiljnim problemima i mnogi od njih pokušavaju naći načine da prebrode krizu.
U javnosti se govori o otpuštanjima radnika u auto-industriji. Predsjednik Privredne komore ZDK Šefkija Botonjić izjavio je da je u ovom kantonu 420 radnika poslano na čekanje. Kakve Vi podatke imate o tome?
RAŠIĆ: Do mene nisu došle informacije u tom omjeru. Prije petnaest-dvadeset dana, kada sam posjetio sve članice klastera, nije se razmišljalo o otpuštanju radnika. Možda je sada i ta priča došla na red. Radnik je skup, bez obzira na to koliko je kod nas jeftin u odnosu na Zapad. Firme se moraju prilagoditi tržištu, a i strani partneri zahtijevaju smanjenje troškova. Stoga me i ne čudi da su neke firme iz ZDK poslale radnike na privremeno čekanje dok se prilike ne stabilizuju.
Koje firme kriza najviše pogađa?
RAŠIĆ: Najviše su pogođene firme koje se nalaze u lancu snabdijevanja za proizvodnju novih automobila, odnosno prvu ugradnju. Kako proizvođači automobila na Zapadu proizvode manje vozila, tako to ostavlja posljedice na sve proizvođače u lancu. Evidentno je da s manjim intenzitetom rade firme koje proizvode dijelove za prvu ugradnju kao što su “FAD Jelah”, “ASA Prevent”, TMD AI Gradačac, “FAMOS Adi”, “MAN Humel”, “Aloy Wheels” i drugi. U svim tim firmama je smanjena potražnja. One firme koje rade za program rezervnih dijelova ne trpe tolike posljedice, iako su i one pogođene. Većina proizvođača je napravila rezervne planove za premošćavanje krize, odnosno počele su da traže nove kupce u auto-industriji, ali i van nje.
Može li se dogoditi da neka firma stavi ključ u bravu?
RAŠIĆ: Mogu one firme koje su isključivo vezane za jednog kupca. Ako je njihov dobavljač prisiljen značajno smanjiti proizvodnju, onda su takve firme u velikim problemima. Uvijek smo savjetovali našim firmama da je opasno vezati se za jednog kupca, jer ako on krahira, onda propadate i vi.
Ima li takvih firmi kod nas?
RAŠIĆ: Imamo nekoliko firmi koje su isključivo vezane za jednog kupca. Doduše, one su na vrijeme počele tražiti nove kupce, u pregovorima su sa drugim partnerima kako bi izbjegli veće probleme. Međutim, još niko nije došao do te mjere da mora zatvoriti firmu.
Koje firme su u opasnosti?
RAŠIĆ: “UNIS Tok” iz Kalesije i “TMD Group” iz Brčkog vezani su za austrijski FAG, ali su i međusobno povezane, jer jedna drugoj isporučuju proizvode. U opasnosti su, ali nisu još toliko ugrožene da bi mogle da krahiraju.
Na koji način bi se auto-industriji moglo pomoći?
RAŠIĆ: Član Upravnog odbora Auto-klastera Kasim Kotorić je prije izvjesnog vremena u medijima kazao što bi trebalo učiniti. Između ostalog, pomoglo bi se smanjenjem davanja, prije svega carina i poreza. Ako ništa drugo da se na repromaterijal ne plaća posebna carina. Uz to, moglo bi se razmisliti i o jeftinijim isporukama električne energije za proizvođače, budući da je ona skupa i značajno opterećuje proizvodnju. Takve posebne mjere omogućile bi ovim firmama da se održe na tržištu.
Vlasti ne haju za probleme
Jeste li imali kontakata s vlastima povodom aktuelne situacije?
RAŠIĆ: S vlastima nismo imali nikakvih kontakata. Vlasti pokazuju nebrigu i nonšalanciju, ne samo prema auto-industriji, nego i drugim proizvodnim granama. Niti su podržali klaster niti nove inicijative koje mogu donijeti poboljšanja u ovom sektoru, kao što je to, na primjer, učinjeno u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji, zemljama koje podržavaju klastere na razne načine, između ostalog i finansijski. Ne očekujemo da će vlasti bilo šta poduzeti. Nezavisne novine