– Zarada banaka u RS u protekloj godini iznosila blizu 100 miliona KM
– Depoziti u bankama u RS dosegli tri milijarde KM, ali depoziti građana nemaju povoljnu ročnu strukturu
– Nisu razvijeni dovoljno jaki mehanizmi zaštite sredstava fondova IRB-a. Milioni KM su blokirani kod Bobar banke i Banke Srpske. Neophodno reformisati funkcionisanje IRB-a i fondova
– Javne institucije u likvidacionom i stečajnom postupku u propalim bankama nisu uspjele ništa da naplate. Samo je IRB izložena 120 miliona KM
BANJALUKA – Vlast treba da stvori pretpostavke koje će obezbijediti jaču podršku banaka privrednom i ekonomskom razvoju RS. Banke su značajan interes nalazile u plasiranju sredstava u vladin sektor, a koji se na taj način pojavio kao ozbiljan konkurent privredi, što nije bilo dobro, rekla je u intervjuu za poslovni portal CAPITAL magistar ekonomskih nauka i analiticar za finansijski sektor Gorana Krunić. Za privredni i ekonomski razvoj RS neophodno je da se intenziviraju kreditne aktivnosti ka preduzećima, ali da bi banke bile spremne na takve aktivnosti one očekuju stabilizaciju ukupnih prilika u državi i stvaranje poslovnog ambijenta gdje mogu na adekvatan način da upravljaju rizicima sa kojima se susreću.
„Građani u strahu od neizvjesnosti deponuju sredstva u banke. Odlaganje potrošnje i „bježanje“ od dugoročnog investiranja negativno utiče na ekonomski rast“, istakla je Krunić.
CAPITAL: Agencija za bankarstvo Republike Srpske u Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu RS za 2017. godinu ocijenila je da je bankarski sektor dobro kapitalizovan, garantuje li to pokriće postojećih i eventualnih budućih gubitaka?
KRUNIĆ: Nakon nedavne propasti banaka u Republici Srpskoj ohrabrujuća je ocjena da je bankarski sektor dobro kapitalizovan. To ukazuje da je kapital banaka, posmatrano u cjelini, u stanju da pokrije postojeće i eventualne buduće gubitke u bankarskom sektoru. S obzirom da je kapital bankarskog sektora u RS većim dijelom stranog porijekla, odnosno da je 75 odsto akcionarskog kapitala u stranom vlasništvu, te da su banke članice međunarodnih bankarskih grupacija, onda je jasno da su domaće banke do sada imale kapitalnu podršku matičnih banaka. Za očekivati je da će i u budućem periodu ta politika biti nastavljena. Ovo smatram jer domaće banke, članice međunarodnih grupacija, dijele sudbinu grupacije i, sa jedne strane, to predstavlja rizik iz inostranstva za domaći bankarski sektor, ali sa druge strane bilo kakav ulazak domaćih banaka u značajnije probleme ne bi trebao ostati bez podrške grupacije.
CAPITAL: Da li su domaće banke sposobne da izvršavaju svoje obaveze?
KRUNIĆ: Agencija je ocijenila da je likvidnost banaka zadovoljavajuća, odnosno da su banke sposobne da bez odlaganja izvršavaju svoje obaveze. Treba upozoriti na ročnost izvora sredstava, prije svega depozita kao primarnog izvora finansiranja. Primjetno je da depoziti imaju stalni trend rasta, pogotovo depoziti građana koji su, na neki način, nadomjestili značajno smanjenje depozita matičnih banaka. Ipak, za razliku od depozita matičnih banaka, depoziti građana nemaju povoljnu ročnu strukturu i u smislu plasiranja sredstava banaka sa stanovišta ročnosti plasmana potreban je visok nivo opreza. Ovi trendovi u izvorima sredstava banaka svakako predstavljaju ograničavajući faktor dugoročnog kreditiranja od strane bankarskog sektora. Za obezbjeđenje dugoročnih izvora finansiranja banaka potrebno je maksimalno raditi na stabilizaciji ukupnih ekonomskih i političkih prilika u državi koji će i domaćim i stranim investitorima obezbijediti visok stepen sigurnosti za dugoročne uloge.
CAPITAL: Kao gorući problem u sektoru se često spominje kvalitet aktive u bankama?
KRUNIĆ: Što se tiče kvaliteta aktive banaka jako je bitno da se u posljednje dvije godine uočava blago poboljšanje pokazatelja koji se ogledaju u smanjenju učešća dospjelih, kao i nekvalitetnih u ukupnim kreditima sektora. Ipak, sve dok ne dođe do značajnijeg poboljšanja ekonomskih indikatora u RS i osjetnog rasta kreditiranja privrednog sektora nije za očekivati značajnije poboljšanje ovih pokazatelja. Kreditna sposobnost građana se od strane bankarskog sektora ocjenjuje kao mnogo bolja od kreditne sposobnosti privatnih preduzeća. Ovo je i razlog zbog čega je npr. u posljednjih sedam godina kreditiranje građana poraslo za oko 40 odsto, dok se u istom periodu kreditiranje privatnih preduzeća i društava zadržava na približno istom nivou. Uzimajući u obzir da se krediti građanima većim dijelom odnose na opštu potrošnju, nenamjenski krediti, onda je jasno da ovi krediti ne mogu, dugoročno posmatrano, dovesti do privrednog i ekonomskog razvoja RS. Za privredni i ekonosmki razvoj RS neophodno je da se intenziviraju kreditne aktivnosti ka preduzećima, ali da bi banke bile spremne na takve aktivnosti one očekuju stabilizaciju prilika u državi i stvaranje poslovnog ambijenta gdje mogu na adekvatan način da upravljaju rizicima sa kojima se susreću.
CAPITAL: Vrlo često u javnosti čujemo da banke daju kredite po „zelenaškim“ kamatnim stopama, odnosno da pljačkaju narod. Da li je takva ocjena prihvatljiva?
KRUNIĆ: Uvijek treba da imamo u vidu da je osnovni cilj vlasnika kapitala ostvariti što veću zaradu, odnosno što veći prinos na uloženi kapital. Zadatak domaćih vlasti je da obezbijede poslovno okruženje u kojem će banke imati interes da ulažu u razvoj RS, ali istovremeno i da stvore pretpostavke koje će onemogućiti enormno bogaćenje banaka kroz određene monopolske pozicije. Ako pogledamo zaradu banaka u RS u protekloj godini koja iznosi blizu 100 miliona KM, te ostvareni povrat na kapital od oko 10 odsto, što je značajno više u odnosu na prethodne godine, onda se zaista može postaviti pitanje kako je moguće da u teškim uslovima u kojima živimo i radimo banke veoma dobro zarađuju. Izvještaj govori da su na zaradu banaka značajno pozitivan uticaj imali takozvani prihodi od ukidanja rezervisanja, koji iznose oko 25 miliona KM. To je jednokratni uticaj na zaradu banaka i ne može se posmatrati kao trend. Istovremeno, to može da bude dobar pokazatelj jer ukazuje na mogućnost da su banke u nekom ranijem periodu, štiteći se od rizika i vodeći konzervativnu politiku, izdvajale određena sredstva koja su sada oprihodovala.
CAPITAL: Kako ocjenjujete trend banaka da novac plasiraju u vladin sektor?
KRUNIĆ: Banke u svim okolnostima traže prostor u kome sa što manje rizika mogu što više zaraditi. U prethodnom periodu problem je bila činjenica da su banke značajan interes nalazile u plasiranju sredstava u vladin sektor, kako kroz kredite, tako i kroz kupovinu obveznica i trezorskih zapisa RS. Naime, vladinom sektoru je bio neophodan novac, a banke su ocijenile da mogu dobro zaraditi, uz manji rizik, kroz ulaganje u vladin sektor u odnosu na sektor privrede. To je problem jer, čini se da se na taj način vladin sektor, u pogledu bankarske podrške, pojavio kao ozbiljan konkurent privredi, što svakako nije bilo dobro.
CAPITAL: Može li se očekivati da će kamatne stope nastaviti da padaju?
KRUNIĆ: Kamatne stope već duži period imaju trend smanjenja, kako pasivne koje se odnose na depozite, tako i aktivne koje se odnose na kredite. Da li će se i koliko smanjivati aktivne kamatne stope zavisi od daljeg trenda kretanja pasivnih stopa, ali i od rizičnosti plasmana banaka koji su usko povezani sa razvojem privrede i ekonomije. Banke za sve plasmane, u zavisnosti od stepena rizika, moraju rezervisati dodatna sredstva i to je svakako jedan od opredjeljujućih faktora za definisanje potrebnog nivoa kamatne marže. Ono što je dobro je da banke na jedinstven način informišu klijente o visini efektivnih kamatnih stopa koje podrazumjevaju tržišnu cijenu usluge. Time je klijentima omogućeno olakšano poređenje cijena kredita između različitih banaka, a na taj način jača i konkurencija između banaka.
CAPITAL: Kakvi se trendovi mogu očekivati po pitanju iznosa drugih vrsta bankarskih naknada?
KRUNIĆ: Što se tiče bankarskih naknada za određene platne transakcije, njihov nivo se razlikuje od banke do banke. Čini se da u tom dijelu korisnicima usluga nije omogućeno jednostavno poređenje cijena, kao što je slučaj sa kamatnim stopama. U skupštinskoj proceduri u Republici Srbiji trenutno se nalazi novi zakon o platnim uslugama sa glavnim ciljem da se klijentima obezbijedi da vrlo lako upoređuju različite vrste naknada po platnim transakcijama i da izaberu najpovoljniju banku. Vlast bi svakako mogla da iskoristi iskustvo Srbije po istom pitanju, a u cilju stvaranja pretpostavki za jačanje konkurencije među bankama, a samim tim i smanjenje cijena usluga klijentima.
CAPITAL: Kako objasniti činjenicu da u teškim ekonomskim i privrednim uslovima depoziti građana stalno rastu?
KRUNIĆ: Depoziti građana imaju stalni i značajan trend rasta. U desetogodišnjem periodu ovi depoziti su u bankama u RS porasli za skoro tri puta i dosegli iznos od tri milijarde KM. Depoziti građana u bankama sa sjedištem u RS su imali čak i brži rast u odnosu na one u bankama čije je sjedište u FBiH, a u kojima je rast bio dvostruk. Razloge treba tražiti u činjenici da su pasivne kamatne stope u bankama sa sjedištem u RS bile veće od istih kamatnih stopa u bankama sa sjedištem u FBiH. Uzimajući u obzir da je jedan od faktora za formiranje kamatnih stopa na kredite nivo pasivnih kamatnih stopa, onda se čini da banke sa sjedištem u RS nemaju konkurentsku prednost u pogledu plasmana u odnosu na banke sa sjedištem u FBiH. Ovo je možda i jedan od razloga zašto banke sa sjedištem u FBiH imaju intenzivnije kreditne aktivnosti u odnosu na banke iz RS, pogotovu u dijelu kreditiranja privatnih preduzeća i društava. Pozitivno je da je prisutan trend smanjenja razlika u pasivnim kamatnim stopama između banaka iz RS i FBiH čime su stvorene pretpostavke i za ujednačavanje aktivnih kamatnih stopa. Bez obzira na teške uslove u kojima građani žive, vjerovatno će i u budućem periodu biti nastavljen značajan rast depozita građana. Ta predviđanja su zasnovana na činjenici da građani u strahu od neizvjesnosti i obezbjeđenja osnovnih egzistencijalnih uslova za život deponuju sredstva u banke jer takvu investiciju prepoznaju kao najsigurniju, a pri tome mogu da ostvare i određeni prinos. Sa stanovišta ekonomskog rasta ovo se ne može ocijeniti kao pozitivno jer odlaganje potrošnje i „bježanje“ od dugoročnog investiranja negativno utiče na ukupni ekonomski rast i razvoj.
CAPITAL: Kako vidite ulogu Investiciono – razvojne banke (IRB) RS u privrednom i ekonomskom razvoju Srpske?
KRUNIĆ: IRB je izuzetno dobro zamišljen projekat formiranja banke sa osnovnim ciljem da fondovi kojima upravlja budu podrška razvojnim projektima u RS. Međutim, vrijeme je pokazalo da nisu razvijeni dovoljno jaki mehanizmi zaštite sredstava fondova i da su se vrlo često njihova sredstva koristila za „gašenje požara“. To je u konačnici dovelo do velikih gubitaka fondova IRB-a. Adekvatni zaštitni mehanizmi nisu postojali u slučaju izloženosti sredstava fondova prema finansijskim posrednicima, ali i u slučaju direktnih plasmana iz sredstava fondova. Takva situacija je uslovila da se oko 120 miliona KM imovine fondova u raznim oblicima kojima upravlja IRB nalazi blokirano kod Bobar banke i Banke Srpske. Prema dosadašnjem toku likvidacije i stečaja jasno je da će fondovi pretrpjeti ogromne gubitke usljed propasti navedenih banaka, ili su ih već pretrpjeli. Pored toga, revizorski izvještaji fondova iz 2015. godine, za 2016. i 2017. revizorski izvještaji fondova nisu javno objavljeni, ukazuju da su značajne gubitke fondovi ostvarili i po osnovu direktnih plasmana. U ovom trenutku najbitnije je da IRB utvrdi stvarnu vrijednost imovine kojom fondovi raspolažu, te da bude utvrđena dalja strategija poslovanja banke, usklađena sa ekonomskom politikom RS. Ovo je posebno bitno jer se strategija poslovanja IRB-a nije mijenjala od 2007. godine. Sve faktore koji su imali negativan uticaj na finansijski položaj fondova u idućem periodu neophodno je otkloniti i, uvažavajući uočene nedostatke, reformisati funkcionisanje IRB-a i fondova. Ipak, podrška IRB-a i cjelokupnog finansijskog sektora privrednom i ekonomskom razvoju RS mora biti praćena ukupnim strukturalnim reformama i stabilizacijom političkih prilika u RS, ali i u cijeloj BiH.
CAPITAL: Traju li predugo likvidacioni i stečajni postupci u bankama, imamo primjere propalih Bobar banke i Banke Srpske?
KRUNIĆ: Nažalost već smo ušli u drugu godinu stečajnih procesa u propalim bankama, prethodno su bili likvidacioni postupci, a da najznačajniji povjerioci banaka i dalje čekaju svoja sredstva. Najveći povjerioci u propalim bankama su vladine i javne institucije koje nisu uspjele u dosadašnjem likvidacionom i stečajnom postupku ništa da naplate. Što se postupci više „odugovlače“ likvidaciona, odnosno stečajna masa se sve više troši, sudski procesi produbljuju, a očekivani procenti naplate potraživanja povjerilaca se smanjuju. Zbog toga bi sve zainteresovane strane u procesima stečaja banaka trebale učiniti maksimalne napore da se ovi procesi ubrzaju. Ubrzanje treba da bude posebno u interesu najvećih povjerilaca među kojima je IRB koja je prema navedenim bankama izložena oko 120 miliona KM. U pitanju je vlasništvo nad akcijama banaka, obveznicama banaka, datim kreditima i depozitama. Ministarstvo finansija RS izloženo je više od 30 miliona KM, institucije Brčko Distrikta oko 20 miliona KM, Garantni fond RS sa više od 15 miliona KM, Zavod za zapošljavanje RS sa oko 12 miliona KM, „Autoputevi RS“ 10 miliona KM, „Elektroprenos BiH“ 10 miliona KM. Tu su i druge javne i državne institucije. Zbog toga bi preporuka skupštini i odboru povjerilaca banaka u stečaju, koje najvećim dijelom čine predstavnici navedenih institucija, bila da učine maksimalan napor da se procesi ubrzaju i da se pokuša naplatiti bar dio potraživanja. To je interes cijele RS, jer su to u konačnici sredstva građana RS.
CAPITAL: Svjetlana Šurlan
