ZAGREB, Ako štedite tako da ništa ne kupujete, uništavate moj prihod i mi tonući zajednički produbljavamo krizu, kaže nobelovac Pol Krugman.
Krugman, koji sa svojim saradnikom Ričardom Lajardom sa Londonske škole za ekonomiju, napisao “Manifest za ekonomski razum” u kome iznosi tvrdnju da većina današnjih političara i kreatora ekonomske politike griješi kada kao glavni uzrok krize vidi u neodgovornom zaduživanju države.
Cijela ta priča o ogromnoj zaduženosti zemalja u velikoj je mjeri faktografski pogrešna, kaže Krugman za hrvatske medije.
“Na primjer Španija i Irska su imale velike viškove u državnoj kasi i nizak javni dug, a danas su u teškoj krizi iz koje se teško nazire izlazak. Uostalom, pogledajte šire, na SAD ili Evropsku uniju u cjelini. Nije bilo dramatično velikih deficita. Kada je kriza prvi put udarila, taj udar nije bio ni u čemu direkto povezan sa javnim dugom. To je jednostavno pogrešna tvrdnja. Deficiti su narasli kao rezultat ekonomske krize, nakon što je ona stigla. Zato mislim da je priča bila potpuno različita”, navodi Krugman.
Na pitanje zašto većina političara štednju ističe kao glavno oružje u borbi protiv krize Krugman kaže da je postojeći pristup prije svega intuitivan.
“Kada stvari krenu naopako, ljudi reaguju instinktivno. Intuicija im govori da u teškim vremenima vlada mora da stegne kaiš, iako je pravi put zapravo obrnut. I tu ne smijemo smetnuti sa uma da je u mnogo slučajeva riječ o smišljenoj politici, u namjeri da se pod izgovorom štednje zapravo zagrize u, prije svega evropsku, tradiciju države blagostanja i da je odgurnu kao neprikladnu. Nisam siguran da je to dobra ideja, ali znam da je to bila vrlo česta politička agenda. Kada je riječ o široj javnosti, riječ je uglavnom o instinktivnoj reakciji na krizu, o potrebi da se solidarišemo, da zajednički podijelimo teret krize. To je vrlo snažan impuls koji je čak i političarima koji se s time ne slažu vrlo teško odbaciti”, navodi nobelovac.