BEOGRAD, Ministar finansija Srbije Lazar Krstić izjavio je da je budžet za iduću godinu pravljen realno, a ne u političke svrhe i da ga kao takvog treba podržati.
“Stavke u budžetu ne određuje to ko je politički jači, a ko slabiji, ko je u političkoj poziciji da dobije više, a ko manje. Ovaj budžet je pravljen tako da po svakom ministarstvu oslikava ono što resorni ministri smatraju osnovnim prioritetima sa stanovišta države”, objasnio je Krstić u intervjuu za današnju “Politiku”.
Krstić je naveo da je pritisaka bilo, “ali onog trenutka kada smo postigli konsenzus oko mjera koje smo i javno iznijeli već smo došli u fazu kada su svi faktori duboko svjesni situacije u kojoj se zemlja nalazi i odricanja koja su morala da se dese”.
On je rekao da je Ministarstvo kulture zbog uvođenja javnog servisa u njegovu nadležnost i finansiranja dobilo znatno više novca za narednu godinu, a i kada se to izuzme dobilo je više sredstava nego ranijih godina.
“Svjestan sam situacije u kulturi i znam da ni to nije dovoljno, ali ipak je korak u pravom smjeru”, ocijenio je ministar.
Prijedlog budžeta za 2014. godinu, koji je Vlada usvojila u petak i uputila u skupštinsku proceduru, predviđa prihode od 930 milijardi dinara koji će se najvećim djelom ostvariti od poreza na dodatu vrijednost i akciza.
“Predvidjeli smo rashode od 1.113 milijardi dinara dok će budžetski deficit biti na nivou od 4,6 odsto bruto domaćeg proizvoda što je oko 183 milijarde dinara”, precizirao je Krstić.
Za 2014. godinu on predviđa rast BDP-a od jedan odsto, a prosječnu inflaciju od 5,5 odsto. Vrijednost srpskog BDP-a, ili svega onog što se stvori u jednoj godini trebalo bi da naraste na četiri hiljade milijardi dinara.
“S mjerama koje smo preduzeli budžetski deficiće iznositi 4,6 odsto BDP. To je na nešto manjem nivou nego što je predviđano rebalansom javnih finansija za ovu godinu. Što se tiče konsolidovanog bužeta države polazna tačka deficita za 2014. godinu na republickom nivou bila bi šest odsto”, rekao je Krstić.
Upitan da li može da se zatvori konstrukcija javnih finansija za ovu godinu, ministar je odgovorio da se vlada suočava sa nižim prihodima nego što je predviđeno rebalansom, ali da su odmah poslije rekonstukcije preduzete mjere ograničavanja rashoda koje su dale rezultate u skladu sa očekivanjima.
“Budžet se u tekućoj godini realizuje po planu, a likvidnost budžeta je obezbijeđena”, kaže ministar, ali je najavio mogućnost izdavanja evroobveznica, kao i različite druge izvore finansiranja s drugim državama ili međunarodnim finansijskim institucijama kao što je Svjetska banka.
“Mi ćemo obezbijediti jeftinije zaduživanje iz dva izvora – to su pozitivni krediti za finansiranje budžeta koje nam daje Svjetska banka, ali i Ruska federacija. Ranije nismo mogli da ih dobijemo jer nismo imali adekvatne mjere oporavka ekonomije, a sada se ta situacija mijenja”, objašnjava Krstić, koji podsjeća da je Svjetska banka dala Srbiji pozitivnu ocjenu ekonomskih mjera.
“Drugi izvori bili bi bilateralni aranžamni koje možemo da napravimo s drugim zemljama, a tu mislim na zajam Ujedinjenih Arapskih Emirata. Tu sam vrlo optimističan”, rekao je ministar.
On je naveo da je plan finansijske konsolidacije za naredne tri godine usvojen s fisaklnom strategijom za 2014. godinu na sjednici vlade u petak i da budžet ne treba gledati kao nešto što traje jednu godinu, već u širem kontekstu ekonomskog oporavka države.
“Za to su potrebne naredne tri do četiri godine. Na strani finansija cilj je stabilizavija javnog duga do 2016 i 2017, kao i promjena njegovog trenda rasta. Uopšte u ekonomiji nam je cilj i povećanje zapošljavanja”, naglasio je Krstić koji je podvukao i da ekonomske mjere nisu marketniški i predizbotni trik već posljedica ozbiljne analize poslije koje je postalo jasno da nema drugog načina.
Na pitanje koliko je realno da država zaustavi rast javnog duga ministar kaže da tu nema puno izbora i da se do 2016 i 2017 mora zaustaviti rast javnog duga. “Plan za to je realan, odgovoran i to su prepoznale i međunarodne finansijske institucije i stručna javnost”, napomenuo je Krstić dodajući da za dva mjeseca nije čuo nijednu realnu aletrantivu ponuđenim mjerama.
“Smirivanje duga i smanjenje deficita nisu posljedice samo fiskalnih već i sistemskih intervencija, jer kada donesete set zakona koji vam garantuju drugačije funkcionisanje javnog servisa onda se i potrošnja vrati u normalne okvire”, objasnio je Krstić.
Povodom učestalih radničkih protesta i da li će ih njihovo nezadovoljstvo natjerati da promjene plan i nastave da daju novac za tu namjenu, ministar kaže da je mnogo urađeno na tome da se napravi plan i da se vrati kredibilitet što se tiče finansija i privrede koje smo izgubili u međunarodnoj zajednici, kao i da se u tome uspjelo.
Upitan šta je savjetnik vlade Dominik Stros Kan koji je još jednom bio u posjeti Srbiji posavjetovao Krsticvh kaže da su sa njim u redovnom kontaktu oko dugoročnog plana fiskalne konsolidacije i oko toga kako da se oporavi srpska privreda i kako da se Srbija više usmjeri na razvoj privatnog sektora.
Povodom saradnje sa MMF, Krstić kaže da je Srbija ekonomskim mjerama povratila kredibilitet kod finansijskih institucija i da će nastaviti tehničku saradnju sa MMF, kao i da će vlada odlučiti koji oblik eventualnog aranžmana bismo uspostavili.
Na pitanje koliko će poreske obeveznike koštati pokrivanje gubitaka ugašene Privredne banke Beograd, ministar navodi da su banci Poštanska štedionica u sklopu transakcije prebačene obveznice u vrijednosti od 11 milijardi dinara.
“To je novac koji je potreban da bi se osigurala kapitalna adekvatnost Poštanke štedionice. Konačna cijena troškova Privredne banke biće poznata kada budemo vidjeli kolika je neadekvatnost njenog kreditnog portfolija. Taj iznos neće biti mali, ali mi moramo da osiguramo nadzor našeg finansijskog sektora i poslovanja banaka”, smatra ministar. On kaže i da je vlada sa Narodnom bankom Srbije preduzela mjere da osnuje zajednički komitet za finansjiku stabilnost koji će redovno sagledavati stanje u finansijskom sektoru. Politika