VAŠINGTON, Vlada SAD će ove sedmice objaviti podatke od kojih se očekuje da će pokazati da se ekonomija izvukla iz najdublje krize od tridesetih godina i da je sad u ranoj fazi oporavka.
Zatim će, iduće nedjelje, Vašington izložiti drugi niz podataka koji bi trebalo da ukažu da nezaposlenost u SAD nastavlja da raste ka stopi od 10 procenata a možda i višoj.
Pitanje je kako su obje stvari moguće.
U četvrtak će vlada objaviti učinak privrede SAD u trećem kvartalu za koji većina analitičara danas kaže da će pokazati da je bruto domaći proizvod zemlje porastao za 3 odsto na godišnjem nivou.
Time će biti potvrđeno široko rasprostranjeno uvjerenje među ekonomistima da se recesija u SAD završila u junu ili julu.
Ali, 15 miliona nezaposlenih Amerikanaca, mala preduzeća i pojedinci koji ne mogu da dođu do kredita i ljudi čije kuće vrijede manje od njihovih hipoteka, to će teško moći da prihvate.
Recesija je možda tehnički okončana, ali je privreda SAD izgubila 7,2 miliona radnih mjesta od kako je kriza počela decembra 2007, od čega 3,4 miliona od kako je predsjednik Barak Obama preuzeo dužnost u januaru.
Recesija tehnički traje tokom kvartala koji bilježe negativan ekonomski učinak. Što ne znači, kažu ekonomisti, povratak u bogatstvo onog časa kada se iskaže rast.
Povratak u prosperitet je kada se nezaposlenost spusti na oko 4 odsto. A za to će možda trebati godine.
Poslije Drugog svetskog rata bilo je 11 recesija u SAD. U posljednje dvije, rast broja zaposlenih uveliko je zaostajao iza objave izlaska iz krize.
U recesijama od jula 1990. do marta 1991. godine i od marta do novembra 2001. godine, trebalo je više godina da stopa nezaposlenosti padne na nivo od prije recesije.