KRAGUJEVAC, Broj nezaposlenih u Kragujevcu uvećao se posljednjih mjeseci zbog odluke kompanije Fijat automobili Srbija da viškom proglasi oko 1. 300 radnika Zastave.
Na evidenciji ovdašnje filijale Nacionalne službe za zapošljavanje trenutno se nalazi trećina radno sposobnog stanovništva ili, preciznije, 23.000 je nezaposlenih, što je za oko dvije hiljade više u odnosu na kraj 2010.
Iako je posljednjih godina zaustavljena stopa rasta nezaposlenosti, broj Kragujevčana bez posla uvećao se početkom 2011, prije svega zbog otpuštanja radnika Zastave za koje nije bilo mjesta u Fijatu. Januara ove godine, torinska kompanija je, podsjetimo, otkazala ugovore za oko 1. 300 radnika koji su bili zaposleni u fabrici automobila.
Ipak, italijanska kompanija bi u narednom periodu, kada počne proizvodnja novog modela automobila, mogla pozitivno da utiče na smanjenje broja nezaposlenih u centralnom gradu Šumadije.
Automobilska industrija vezuje za sebe niz propratnih privrednih grana, a prvi pomaci su već vidljivi, kaže direktorka kragujevačkog odjeljenja Nacionalne službe za zapošljavanje Ljiljana Petrović. Nešto ozbiljnija pomjeranja u pozitivnom smijeru, tvrdi ona, mogu se očekivati sa dolaskom Fijatovih kooperanata, koji na mjestu bivše kasarne u Grošnici treba da izgrade četiri fabrike i zaposle nešto više od 1.000 radnika različitih struka.
Ljljana Petrović navodi da “Fijat traži visokoobrazovane kadrove, inženjere svih struka, prije svega mašinskog, elektro i saobraćajnog smijera. Zapošljava ih po dinamici koju je sam odredio, a ja podsjećam na ugovor sa državom prema kome bi u italijanskoj fabrici do kraja 2012. trebalo da bude angažovano nešto više od 2.400 radnika”.
“Takođe, svakom od prva četiri Fijatova kooperanta potrebno je oko 300 radnika, a kada zaživi proizvodnja automobila i dijelova treba očekivati da to pokrene i sitne uslužne djelatnosti, trgovinu i ugostiteljstvo. Ovogodišnji rezultati, mjereni kroz projekat samozapošljavanja, ukazuju na pozitivna kretanja, budući da smo dobili oko 300 zahtjeva za otvaranje frizerskih, krojačkih, pekarskih, ugostiteljskih i drugih radnji”, navodi ona.
Iako je pogođena ekonomskom krizom, kragujevačka mala i srednja privreda pokazuju „izvjesnu vitalnost i žilavost”, navodi ona. O tome, kako kaže, svjedoče i podaci o broju novootvorenih radnih mjesta.
“Od početka ove godine, ne računajući Fijat, posao u Kragujevcu je našlo 260 osoba sa naše evidencije. Uglavnom je riječ o konobarima, frizerima, kuvarima. Visokoobrazovani, nažalost, i dalje teško dolaze do radnog mjesta”, navodi direktorka Petrović naglašavajući da na posao najduže čekaju prosvjetni radnici i ljekari.
Jezici i računari bitniji od diplome
Ukazujući na promjene koje se dešavaju na tržištu rada, Ljiljana Petrović objašnjava da su danas, osim diplome, potrebne i dodatne vještine, te da poslodavci sve više traže radnike i stručnjake koji mogu da obavljaju nekoliko različitih poslova. “Do posla lakše dolaze oni koji znaju engleski jezik, bez obzira šta su završili i koliko je dugo trajalo školovanje. Poznavanje engleskog, ili nekog drugog stranog jezika, često nosi više poena nego diploma. Diploma je i dalje preduslov, ali svi koji traže posao moraju da shvate u kakvom vremenu živimo. I poznavanje rada na računaru je bitno. Rijetko ćete naći poslodavca koji ne pita umijete li da koristite kompjuter i na kojim programima znate da radite”, kaže ona. Politika