SARAJEVO, Nema nikakve dvojbe da će izmjene Zakona o akcizama dugoročno biti korisne. U interesu su građana Bosne i Hercegovine jer se radi o zakonu koji na jasan način pretpostavlja sredstva koja će godišnje iznositi oko 215 miliona KM, a to znači u roku pet godina milijardu KM za investiranje u infrastrukturu.
Rekao je to dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Kemal Kozarić u intervjuu Feni, komentarišući opravdanost usvajanja novog seta zakona o akcizama.
– Jasno je da bi se otvorili mnogi radovi i podradovi koje građevinarstvo vuče, što bi uticalo i na GDP i na zapošljavanje i nema dvojbe da je izuzetna šteta ako se izmjene zakona o akcizama ne prihvate. Sigurno je da generacije koje dolaze zaslužuju da putuju po boljim putevima, kao i turisti, da naša privreda koristi bolje puteve i svi oni koji žele da posjete BiH. S druge strane, sigurno je da bi uz ovaj projekt trebalo da se prati niz procedura koje bi mogle da “amortizuju” one koji će možda imati određene štete, ali svi bismo dugoročno trebali da imamo korist od zakona o akcizama i nadam se da će u bh. paralmentu biti dovoljno političke volje da se izmjene prihvate – rekao je Kozarić.
Kaže da vidi kvalitet u novom zakonu o akcizama iz razloga što direktno sredstva od akciza na gorivo (10 feninga za izgradnju autoputeva i pet feninga za puteve) idu na podračune agencija koje se bave infrastrukturom, a to znači da se ne bi mogla “pomiješati” s drugim budžetskim sredstvima i koristila bi se namjenski.
– Negdje 2014., odnosno 2015., cijena nafte je bila oko 2,40 – 2,50 KM, a sada je negdje oko 2,00 KM, znači s ovim povećanjem od devet odsto neka projicirana cijena bi bila oko 2,18 KM, što je mnogo manje nego što je to bilo u ranijim godinama – istakao je.
Komentarišući da li će povećanje cijena goriva, ukoliko budu povećane akcize, prouzrokovati rast cijena hrane i određeni pritisak na standard stanovništva, dekan Ekonomskog fakulteta ističe da cijene hrane u BiH, prvenstveno, zavise od cijena u Evropi.
– Mi godišnje uvozimo 1,4 milijarde KM hrane, a samo 23,8 odsto je pokriveno domaćom proizvodnjom i znači neće doći do poskupljenja hrane na bh. tržištu zbog povećanja akciza. Vijeće ministara i druga ministarstva koja prate poljoprivrednu proizvodnju trebali bi raditi na supstituciji zavisnosti od uvoza – kazao je Kozarić
S obzirom na to da se stalno ističe da je spomenuti set zakona i uslov Međunarodnog monetarnog fonda da BiH dobije drugu tranšu kredita, naglašava da izmjene zakona o akcizama treba prihvatiti zbog nas samih, a ne zbog MMF-a, jer su dugoročno dobre za sve građane.
– Sretne su zemlje koje nemaju aranžman s MMF-om. Nažalost, iako BiH ima svoj potencijal i svoj kvalitet, zbog makrekonomskog okruženja, pa i političke nestabilnosti, trebamo MMF i on je mnoge reforme potakao u BiH prethodnim mjerama. Vjerujem da bi BiH i budžeti entiteta preživjeli bez sredstava MMF-a, međutim, ove akcize nisu zbog MMF-a, one su zbog građana BiH, zbog svih nas koji živimo ovdje i želimo da ova zemlja napreduje – kaže Kozarić.
Govoreći o javnom dugu BiH, dekan kaže da smo umjereno zadužena zemlja te da lično podržava svako zaduženje radi investicija.
Javni dug BIH je oko 6 milijardi €, odnosno 42% BDP-a, a prihvatljiva granica prema EU standardima je 45% BDP-a.
– Kada pogledate zemlje u okruženju BiH je uz Makedoniju i u apsolutnom, i u relativnom smislu najmanje zadužena država. Primjera radi Hrvatska ima 83 odsto, Srbija 74, Albanija 70, Crna Gora 65, a mi i Makedonija smo najmanje zaduženi. Ako pogledate dug po stanovniku, BiH ima dug od 1.570 evra i opet tu imamo najmanje, Makedonija ima 1.650, Albanija 2.650, Crna Gora 3.500, Srbija 3.600, Hrvatska 8.900, a Slovenija 16.500 evra.
Riječ je uglavnom o povoljnim kreditima Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tokom narednih 20 i više godina. Nasuprot tome, i Hrvatska i Srbija se suočavaju s izrazito nepovoljnom strukturom javnog duga, u kojem dominira novac prikupljen emisijom vrijednosnih papira s rokom otplate od 3-5 godina i izrazito visokom kamatom u rasponu od 5 do 6,5 odsto. To znači da Srbija mora dvostruko veći kredit vratiti za tri puta kraće vrijeme i pri tome platiti kamatu koja je tri puta veća od kamate koju plaća BiH. Naime, 83% javnog duga BiH čine dugoročni krediti Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a koje će BiH vraćati tokom narednih 20 i više godina s izrazito niskom kamatom od 0,8 do 1,7 odsto.
I kada pogledamo autoputeve po Hrvatskoj i Sloveniji uvijek se divimo na koji način su to riješili, ali evo riješili su zaduživanjem za infrastrukturu i zato mislim da je ovo što govorimo korisno. Dugoročno to su investicije koje imaju svoj povrat i nema nikakve dvojbe da li je to korisno. Ali, svaki dug koji ide u potrošnju nije dobar – rekao je.
Komentarišući izmjene i dopune Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, kao jednom iz seta zakona o akcizama, ocijenio je da bi tu trebala značajna rekonstrukcija obračuna koeficijenata za raspodjelu s jedinstvenog računa.
– Taj račun se kao instrument pokazao dobrim. Sredstva se prikupljaju na jedan račun, a onda se dijeli nižim nivoima, ali tu se moraju uspostaviti jasniji kriteriji kada je u pitanju krajnja potrošnja. Izračuni pokazuju da je negdje 500 miliona godišnje jedan entitet oštećen u odnosu na drugi, FBiH u odnosu na RS, i znači sve vrijeme imamo jedno nepovjerenje unutar onih koji donose te koeficijente i čak tužbe entiteta, što nije dobro. Sigruno bi bilo dobro da se izvrši redistribucija tih koeficijenata i da se napravi pravičnija raspodjela – smatra Kozarić.
Podsjeća da u mnogim ekonomskim reformama i unaprijeđenju poslovnog ambijenta u BiH treba da pomogne i akademska zajednica, ali da je ona sada „dosta tiha“ te da mora biti glasnija o svim važnim društvenim pitanjima .
– Treba da ima kritički stav, a tu mislim i na pozitivan kritički stav. Znači ako nekoga kritikujete to ne mora značiti da ste protiv nekoga. Ekonomski fakultet ima 80 nastavnika koji su eksperti u svim oblastima i spremni smo na poziv vlasti da učestvujemo u izradi projekata, imamo Ekonomski institut, imamo kapacitet i možemo dati analize i projekcije za sva ‘otvorena’ ekonomska pitanja. Mislim da to i druge države koriste kao resurs – zaključio je dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Kemal Kozarić. Fena